Srpska pravoslavna crkva 6. oktobra proslavlja Začeće Svetog Jovana Preteče i Krstitelja, praznik koji u narodnoj tradiciji simbolizuje nadu, duhovnu obnovu i Božju milost.
Ovaj dan se od davnina poštuje kao trenutak kada je posebno blagotvorno krstiti decu, moliti se za potomstvo, zdravlje porodice i mir u domu.
Biblijsko značenje praznika
Prema Jevanđelju, pravedni sveštenik Zaharija i njegova supruga Jelisaveta dugo nisu mogli da imaju dece. U dubokoj starosti, anđeo im je doneo vest da će im se roditi sin — Jovan, koji će kasnije postati Preteča i Krstitelj Gospoda Isusa Hrista.
Zaharija u početku nije poverovao, pa je zanemeo sve do rođenja deteta. Kada je napokon ispisao ime „Jovan“, glas mu se vratio, što su ljudi shvatili kao Božje čudo. Zato se ovaj praznik smatra danom neočekivanih preokreta i uslišavanja molitvi.
Narodni običaji i verovanja
Krštenje dece
Veruje se da su dani oko 6. oktobra naročito pogodni za krštenje, jer dete dobija posebnu duhovnu zaštitu i blagoslov Svetog Jovana.
Molitve za potomstvo
Porodični mir i sloga
Narodno verovanje kaže da na ovaj dan treba izbegavati svađe i teške reči, provesti vreme u miru i zahvalnosti sa porodicom.
Deca kao Božji dar
Roditeljima se savetuje da se sete koliko su im deca blagoslov, da im posvete pažnju i pokažu ljubav.
Praznik nade i čuda
U crkvenom kalendaru, Začeće Svetog Jovana simbolizuje Božju pravdu i moć vere.
Podseća nas da čak i kada sve izgleda izgubljeno, odgovor s neba dolazi u pravi trenutak.
Sveti Jovan Preteča, „glas koji viče u pustinji“, bio je propovednik pokajanja i duhovnog preporoda, pa se i ovaj praznik u narodu doživljava kao dan obraćenja, molitve i čuda.