Jedna od najskupljih namirnica na svetu krije se u prirodi, često i na mestima gde je najmanje očekujete. Reč je o belom tartufu, pravom „kralju“ među gljivama, čija cena dostiže vrtoglave iznose – od 2.500 do čak 4.500 dolara po kilogramu.

Beli tartuf raste u simbiozi sa korenjem drveća poput hrasta, lešnika, topole i bukve. Iako počinje da se razvija u proleće, sazreva tek u jesen. Može dostići prečnik do 12 centimetara i težinu do pola kilograma, iako su primerci uglavnom manji.

Njegova unutrašnjost je svetla, kremasta ili blago smeđa, sa karakterističnom „mermernom“ strukturom. Ono što ga čini posebno vrednim nije samo retkost, već i jedinstvena aroma koja podseća na spoj zemlje, vlage i prirode – ukus koji se ne može veštački dobiti.

Zbog specifičnih uslova u kojima raste, beli tartuf je gotovo nemoguće uzgajati, pa se pronalazi isključivo u divljini, što dodatno podiže njegovu cenu. Koliko može vredeti, pokazuje i primer iz 2014. godine, kada je u italijanskoj Umbriji pronađen tartuf težak 1,89 kilograma, prodat na aukciji za čak milion dolara.

U Srbiji se tartufi mogu pronaći na više lokacija. Najčešće rastu u slivovima reka, a traže se u Sremu, Mačvi, Deliblatskoj peščari, kao i na planinama poput Kosmaja, Rudnika i Oplenca. Ima ih i u Obedskoj bari, kao i u šumama u blizini reka Bosut i Lug.

Iako imamo bogata nalazišta, stručnjaci upozoravaju da domaći tartuf još uvek nema prepoznatljiv brend na tržištu, pa se često prodaje pod drugim imenima. Uprkos tome, interesovanje za ovu gljivu ne prestaje da raste, a njena vrednost i dalje je među najvišima u svetu gastronomije.