Stručnjaci kažu da su pronašli grupu namirnica koje mogu zaštititi vaš organizam od oštećenja koje mikroplastika izaziva.
Mikroplastika je neizbežna i nalazi se u gotovo svemu što dodirujemo, od hrane i odeće do vode – a sada se smatra da svaka osoba u Americi ima čestice mikroplastike u svom organizmu.
SVAKA ŽENA TREBA DA ZNA

AJMOKAC SA SPANAĆEM I PILETINOM Rapsodija ukusa u svakom zalogaju, za ručak koji se pamti

NEODOLJIVI KOLAČ SA PISTAĆIMA Osvežavajući desert kao osmišljen za proleće, bićete oduševljeni

BAKLAVA ČIZKEJK Fenomenalna poslastica od koje će vam poći voda na usta, za sve prilike
Ona se postepeno nakuplja u ćelijama tokom vremena, gde izaziva haos na naše hormone, povećava rizik od bolesti, dobijanja na težini i upala.
Ali istraživanje naučnika u Kini sada sugeriše da postoji način da se neutrališu opasne sitne čestice – konzumiranjem ,,duboko obojenog voća i povrća".
Antioksidansi
U pregledu 89 studija, oni su naveli da određene namirnice – poput crnog pasulja i borovnica – sadrže antocijanine, moćne antioksidante koji su odgovorni za tamnoplave, crvene, ljubičaste ili crne pigmente u voću i povrću.
Antocijanini deluju kao antioksidansi u telu, rekli su, uklanjajući slobodne radikale – nestabilne molekule – koji mogu biti oslobođeni mikroplastikom i oštetiti ćelije u telu.

Shutterstock
Pregledajući istraživanje, dr Angelo Falcone — lekar integrativne medicine koji nije bio uključen u istraživanje — rekao je za Food and Wine: "Opšte pravilo je da što dublja i jača nijansa ljubičaste, plave ili crvene boje, to je veći sadržaj antocijanina.
,,Bobice su pravi hit, posebno borovnice, kupine, brusnice, maline i borovnice, ali drugi odlični izvori uključuju crni pirinač, ljubičasti kukuruz, crveni kupus, ljubičasti batat, crveno grožđe, nar i asai bobice."
Antocijanini su vodotopni antioksidansi odgovorni za duboke nijanse u voću i povrću, poput crvene, ljubičaste, plave i crne.
Bore se protiv mikroplastike
Ovi antioksidansi imaju sposobnost neutralizovanja slobodnih radikala koje oslobađa mikroplastika, čime se ograničava njihovo oštećenje tela.
Slobodni radikali koje oslobađa mikroplastika mogu ući u ćelije i izazvati oštećenje DNK ili drugih struktura ćelija, što može dovesti do povećanja nivoa upale.
Mikroplastika ulazi u telo ili direktno konzumiranjem hrane koja je njome kontaminirana, ili kroz kožu, putem kontakta, gde prelazi u krvotok.
Jednom kada uđu, mikroplastika se unosi u ćelije, gde može oštetiti DNK i poremetiti hormone, što dovodi do povećanja nivoa upale.

Shutterstock
Stručnjaci kažu da je mikroplastika izvor oksidativnog stresa, odnosno neravnoteže slobodnih radikala u telu, što je povezano sa oštećenjem ćelija i hroničnim bolestima poput srčanih oboljenja, kao i hormonskim poremećajima i problemima sa plodnošću kod muškaraca i žena.
Kako bi se smanjio nivo mikroplastike u telu, stručnjaci preporučuju kupovinu manje hrane u plastičnoj ambalaži, izbegavanje korišćenja ili ponovnog zagrevanja hrane u plastičnim posudama, ograničavanje upotrebe plastike za jednokratnu upotrebu, poput pribora za jelo, i izbegavanje plastičnih kuhinjskih alata poput dasaka za sečenje.
Voće i povrće već se preporučuju kao način za smanjenje oštećenja tela zbog visokog sadržaja antioksidanata.
Međutim, u pregledu objavljenom u Journal of Pharmaceutical Analysis — koji je prvi put izvestio Food and Wine — istraživači su sada sugerisali da određena hrana može pomoći u smanjenju oštećenja tela od mikroplastike.
Boja je ključna
Antocijanini su prisutni u mnogim vrstama voća i povrća, naročito onima crvene, ljubičaste i plave boje.
Naučnici kažu da što je dublja boja voća ili povrća, to verovatno sadrže više antocijanina.
Pokazujući kako antocijanini mogu pomoći, kineski naučnici su citirali studiju iz 2022. godine o miševima koji su imali ulcerozni kolitis, hroničnu bolest creva koja izaziva rektalno krvarenje, anemiju i tešku dehidraciju, među ostalim faktorima.

Shutterstock
U radu su miševima davani suplementi Cijanidin-3-glukozida (C3G), antocijanina koji je uobičajen u crnom pirinču i crnom pasulju, a pratili su broj spermatozoida i zdravlje testisa.
Rezultati su pokazali da su miševi na kraju istraživanja povećali broj spermatozoida i smanjili oštećenje testisa — što su recenzenti naveli kao pokazatelj da su antocijanini poboljšali njihovo zdravlje.
Testosteron
U drugom radu iz 2023. godine koji su citirali, istraživači su pratili ćelije u laboratoriji koje proizvode testosteron.
Svaka ćelija je bila izložena supstanci koja oponaša slobodne radikale za koje se smatra da ih oslobađa mikroplastika.
Zatim su bile izložene četiri različita antocijanina, a rezultati su pokazali da su ćelije tada imale smanjen oksidativni stres i bolju proizvodnju testosterona.

Shutterstock
U studiji, cijanidin-3,5-diglukozid (C-3,5-G) — koji se nalazi u naru i crvenim jabukama, između ostalih — pronađen je kao najpotentniji.
Takođe su pregledali studije koje su sugerisale da antocijanini poboljšavaju zdravlje reproduktivnog sistema kod žena, koje su sprovedene i na životinjama i u laboratoriji.
Dnevna doza
Nije bilo jasno koliko antocijanina neko treba da unese da bi imao koristi, ali prethodna istraživanja sugerišu da je to oko 50 miligrama dnevno — što odgovara jednoj šolji borovnica.
Sva istraživanja uključena u ovu studiju sprovedena su u laboratoriji ili na miševima, što znači da je potrebno dalje istraživanje na ljudima kako bi se procenilo da li oni mogu pomoći u smanjenju pretpostavljenih oštećenja izazvanih mikroplastikom.

Shutterstock
Ipak, voće i povrće se smatraju temeljem zdrave ishrane zbog hranljivih materija, vlakana i antioksidanata koje sadrže.
Trenutne smernice za ishranu u SAD-u preporučuju Amerikancima da konzumiraju pet porcija dnevno — obično dva voća i tri povrća svakog dana.
Bonus video:
Možda vas zanima…
