Božić podrazumeva bogatu trpezu, ali za organizam koji je prethodno bio na posnoj ishrani, nagli prelazak na masnu hranu može da izazove brojne tegobe. Pečenje, sarma, ruska salata i kolači često završe nadimanjem, gorušicom i umorom.

„Posle posta ne treba odmah navaliti na pečenje i sarmu, jer to može ozbiljno da optereti organe za varenje“, kaže za „Najženu“ Sandra Milošević, specijalista strukovni nutricionista u oblasti javnog zdravlja.

Kako postepeno uvoditi težu hranu

Digestivnom sistemu je neophodan period prilagođavanja. „Potrebno je oko 48 sati da se stomak postepeno navikne na masnu hranu, kako ne bi došlo do nadimanja, gasova, gorušice, mučnine, dijareje ili opstipacije, ali i osećaja težine i umora“, objašnjava nutricionista.

Nutricionista naglašava da prelazak na masniju ishranu treba da bude postepen. „Najvažnije je da se digestivni sistem ne optereti naglim unošenjem visokokalorične hrane životinjskog porekla“, kaže Sandra Milošević.

Prema njenim rečima, prvi obrok nakon posta treba da bude jednostavan i lako svarljiv. „Preporučujem bistru supu, ne previše začinjenu, kefir ili jogurt zbog probiotskih kultura, kao i sokove od svežeg voća i povrća koji su obavezno razblaženi vodom“, savetuje Milošević.

U narednim obrocima, objašnjava Sandra Milošević, mogu se uvoditi kuvano povrće, pirinčane ili ovsene kaše i kuvana jaja. „Tek u trećem obroku treba uvesti meso, i to kuvano ili grilovano, bez dodatih masnoća, uz bareno ili sveže povrće“, ističe ona.

Pravilo od 48 sati čuva varenje

Govoreći o redosledu namirnica, Sandra Milošević naglašava da je organizmu potrebno vreme da se prilagodi. „Prvih 6 do 12 sati nakon posta fokus treba da bude na lako svarljivim ugljenim hidratima i tečnosti – supe od povrća i kuvano povrće bez dodatka masnoća“, kaže ona.

„U narednih 12 do 24 sata mogu se uvoditi lako svarljivi proteini i minimalne količine zdravih masti, poput jogurta, kefira, kuvanog jajeta, ribe ili pilećeg mesa“, dodaje nutricionista. Kako navodi, nakon 24 do 48 sati mogu se uvesti i zdrave masti, dok se crveno meso i kaloričnija jela preporučuju tek posle dva dana.

Namirnice koje treba izbegavati

Na pitanje šta nikako ne treba jesti odmah nakon posta, Sandra Milošević je jasna: „Masna i pržena hrana, previše začina, alkohol, gazirani napici i visokoprerađena industrijska hrana mogu dodatno da opterete stomak.“

Nutricionista upozorava da ljudi često prave iste greške. „Najčešće se greši tako što se naglo unosi masna i kalorična hrana, preteruje se s količinama, ne unosi se dovoljno tečnosti, jede se prebrzo i konzumira alkohol“, kaže Sandra Milošević.

Koje tegobe se najčešće javljaju

Prema rečima nutricionistkinje, najčešće tegobe nakon prelaska na masnu hranu su problemi sa varenjem. „Nadimanje, gasovi, gorušica, mučnina, dijareja ili opstipacija, ali i osećaj težine, umor, manjak energije i glavobolje, vrlo su česti u ovom periodu“, navodi Sandra Milošević.

Kako poboljšati varenje

Da bi se varenje poboljšalo i metabolizam ubrzao, Sandra Milošević savetuje umerenost i dobar raspored obroka. „Manji, a češći obroci, pravilno kombinovanje namirnica, unos probiotika i prebiotika, kao i dobra hidratacija, od izuzetnog su značaja“, ističe ona.

„Hranu treba dobro žvakati, a lagana fizička aktivnost, poput kratke šetnje nakon obroka, može značajno pomoći varenju“, dodaje nutricionista.

Na kraju, Sandra Milošević podseća na značaj voća i povrća. „U toku dana važno je pojesti tri porcije povrća i dve porcije voća u celovitom obliku, jer dijetna vlakna poboljšavaju probavu, regulišu nivo šećera u krvi, snižavaju loš holesterol i čuvaju zdravlje creva“, zaključuje nutricionista Sandra Milošević.

Video: