Ova baštenska metoda je jednostavna, prirodna i izuzetno efikasna – zato je sve više koriste iskusni baštovani koji žele bolji rod bez hemije.

Krastavci su među najomiljenijim povrćem za uzgoj jer brzo rastu i mogu dati bogat prinos. Ipak, ono što mnogi ne znaju jeste da na njihov uspeh ne utiče samo zalivanje i sunce, već i – komšije u bašti. Pravilna kombinacija biljaka može ubrzati rast, zaštititi krastavce od štetočina i povećati količinu plodova.

Jedan od najboljih „saveznika“ krastavca je mirođija. Ova mirisna biljka privlači korisne insekte, poput oprašivača i prirodnih predatora koji uništavaju štetočine. Uz to, podstiče bolji razvoj i kvalitet plodova.

Odličan izbor je i neven. Ovaj cvet ne samo da ulepšava baštu, već deluje kao prirodni štit – posebno protiv lisnih vaši. Zahvaljujući njemu, krastavci rastu u zdravijem okruženju.

Krastavci vole društvo i mahunarki, poput graška i pasulja. Ove biljke obogaćuju zemljište azotom, što je ključno za njihov rast i jači prinos.

Dobri i loši „komšije“

Dobri susedi su i beli i crni luk. Njihov jak miris odbija mnoge štetočine, pa dodatno štite krastavce bez potrebe za hemijskim sredstvima.

S druge strane, postoje biljke koje im ne prijaju. Krompir, žalfija i neke aromatične biljke mogu usporiti rast krastavaca ili privući bolesti i insekte koji im štete.

Ako pametno birate šta sadite pored krastavaca, možete prirodno poboljšati njihov rast, zaštititi ih i dobiti znatno veći prinos. Jednostavno pravilo – pravi susedi u bašti znače zdravije biljke i puniji rod.