Deca u Hrvatskoj imaju sve veći problem sa govorom, a spas i izlečenje nalaze
. O tome svedoče i tekstovi objavljeni u hrvatskim medijima.
Kako članak na portalu u Hrvatskoj navodi 260, 227, 182 su brojevi dana koliko se širom Hrvatske čeka na prvi pregled kod
. Posle prvog pregleda nastaje ozbiljniji problem jer tek tada počinje čekanje do početka terapije, nekada i do godinu dana, što znači da treba oko dve godine do početka lečenja! Kada se uzme u obzir da se najbolji rezultati postižu u
, a da je broj dece u Hrvatskoj kojima je potrebna terpija iz godine u godinu sve veći, prema zvaničnim podacima se taj broj utrostručio, dolazimo do logičnog rešenja – Hrvatski mališani sve više dolaze u Srbiju, jer je srpsko zdravstvo
još od SFRJ, jezičkih barijera nema, a i Srbi su poznati po svom gostoprimstvu.
U Zagrebu se na fakultetu godišnje upisuje 50
, odnedavno je krenulo i školovanje u Rijeci, otvoreno je 30 mesta za brucoše, što se čni nedovoljno, jer je ove godine u školske klupe u Hrvatskoj selo nikad manje đaka - 450.000, a nikad više dece sa
, čak 28.000 školaraca, a kada se uzme u obzir da čak 4042 mališana zbog tih teškoća nije upisano, tj. odbijen im je upis u prvi razred, dolazimo do zabrinjavajućih podataka.
Aktuelni podaci, kaže prof. dr. sc. Draženka Blaži, predsednica Hrvatskog logopedskog društva i redovni profesor na Odseku za logopediju zagrebačkog Edukacijsko-rehabilitacionog fakulteta, pokazuju sledeće: Hrvatska trenutno ima između 1200 i 1300
na jednog logopeda dolazi 7000 stanovnika (kada govorimo o dostupnosti logopeda na uput), dok bi maksimum trebao biti 5000 stanovnika. Recimo, u razvijenim zemljama to je između 3000 i 4000 stanovnika na jednog logopeda.
Kažu da neka deca u Hrvatskoj prvo progovore engleski pa onda hrvatski, izgleda da će ti mališani, uz pomoć srpskih stručnjaka, brže i bolje progovoriti na radost svojih roditelja.
Sva nerazmevanja i sukobi koji su postojali na relaciji Srbija-Hrvatska padaju u drugi plan kada su deca i njihova budućnost u pitanju. Ovo je sigurno dobar primer međusobne pomoći i podrške. U videu pogledajte šta je na tu temu rekla
, doktor opštih defektoloških nauka i član interresornih komisija i vlasnik popularnog specijalizovanog sajta logopedonline.rs
Komentari (8)