Nakon što sklonite poslednje sudove sa večere, lako je srušiti se na kauč kako biste se opustili.
Međutim, zdravstveni stručnjaci kažu da bi trebalo da usvojite drugačiju naviku: odlazak u šetnju. Lagana šetnja (samo 10–20 minuta) može napraviti veliku razliku u tome kako vaše telo reguliše nivo šećera u krvi, vari hranu, pa čak i u vašem ukupnom mentalnom zdravlju.
Dva medicinska stručnjaka su objasnila zašto je šetnja posle večere toliko efikasna,
Evo zašto ova jednostavna navika zaslužuje mesto u vašoj svakodnevnoj rutini.
Pomaže u kontroli nivoa šećera u krvi
Oba stručnjaka se slažu: šetnja nakon večere jedan je od najlakših načina da pomognete telu da reguliše nivo šećera u krvi. Kako objašnjava dr Kolin Robertson, naučnik iz oblasti sporta i ishrane, doktor fiziologije vežbanja i direktor proizvoda u zdravstvenoj kompaniji ,,Zinzino" za sajt Martha Stewart, telo obrađuje hranljive materije otprilike dva do tri sata nakon jela (što on naziva postprandijalnim periodom).
„Umesto da dozvolimo da se ovo metaboličko opterećenje pasivno slegne, lagana šetnja aktivira najveće tkivo u telu koje ‘gladuje’ za glukozom: skeletne mišiće“, kaže Robertson. „Efekat je trenutan i merljiv: niži vrhovi glukoze u krvi, manja potreba za insulinom i ravnomerniji povratak na osnovni nivo.“
Čak i hodanje niskog intenziteta može pomoći kontrakciji mišićnih vlakana i izvlačenju glukoze iz krvi, dodaje on. „Vremenom, ove ponovljene ‘mikro-intervencije’ grade fiziologiju koja je osetljivija na insulin.“
Podržava bolje varenje
Da li se posle večere često osećate tromo i naduto? Lagana šetnja može biti rešenje.
„Hodanje poboljšava pokretljivost želuca i stimuliše parasimpatički nervni sistem, čime se podstiče bolje varenje i smanjuju simptomi poput refluksa, nadutosti, grčeva u stomaku i usporenog pražnjenja želuca“, kaže dr Sajmon Fejnbom, psihijatar i medicinski direktor centra ,,Neuro Wellness Spa".
Ako imate gorušicu, večernja šetnja može biti posebno korisna.
„Hodanje poboljšava pokretljivost želuca i smanjuje verovatnoću epizoda refluksa“, dodaje Robertson, „što ga čini jednostavnim ponašajnim dodatkom dijetetskim strategijama.“
Poboljšava kardiovaskularno i metaboličko zdravlje tokom vremena
Pored trenutnih koristi (poput bolje digestije), šetnja posle večere može biti i dugoročno sredstvo za unapređenje kardiovaskularne funkcije. Konkretno, ona može „smanjiti oksidativni stres na krvnim sudovima tokom vremena“, kaže Fejnbom. To u suštini znači da hodanje može pomoći u smanjenju opterećenja krvnih sudova i ublažavanju upale.
Iako kratka šetnja nije na istom nivou kao intenzivan kardio-trening, ona ipak može doprineti boljem protoku krvi. Robertson objašnjava da sa redovnim šetnjama srce jače pumpa, a telo efikasnije obrađuje hranljive materije.
Pored toga, pošto su mišići aktivni tokom hodanja, oni imaju tendenciju da upijaju više glukoze i masnih kiselina, ostavljajući manje toga da se pretvori u telesne masti. Drugim rečima, mišići koriste više hrane koju pojedete kao energiju, umesto da je skladište.
Unapređuje mentalno zdravlje i smanjuje stres
Nije samo telo to koje ima koristi od šetnje — i um ima svoje prednosti.
„Kretanje niskog intenziteta povećava protok krvi u mozgu i utiče na neurotransmitere poput serotonina, dopamina, noradrenalina i drugih endorfina“, kaže Fejnbom. „To može dovesti do smanjenja nivoa stresa i razdražljivosti, kao i do boljeg raspoloženja i regulacije sna.“
Ako ste osoba koja se uveče često oseća napeto ili nemirno, šetnja posle večere je jednostavan način da razbistrite misli i umirite nervni sistem.
Bonus video:
Komentari (0)