To može biti opšta nelagodnost, umor, glavobolja, ali i otok. Oticanje se obično javlja na ekstremitetima - rukama ili nogama (često i na zglobovima). Je li opasno? Kako se nositi sa takvim otokom?
Da li je to normalno?
Otečeni zglobovi ili noge obično pogađaju ljude sa problemima sa cirkulatornim sistemom. Edem se može javiti i trudnicama, ali i onima koje se približavaju menstruaciji (ovo je jedan od najčešćih simptoma predmenstrualnog sindroma ili PMS -a ). Otok takođe može biti simptom ozbiljnih zdravstvenih stanja kao što su bolest bubrega , štitne žlezde ili jetre ili srčana insuficijencija .
SVAKA ŽENA TREBA DA ZNA

NEODOLJIVI KOLAČ SA PISTAĆIMA Osvežavajući desert kao osmišljen za proleće, bićete oduševljeni

BAKLAVA ČIZKEJK Fenomenalna poslastica od koje će vam poći voda na usta, za sve prilike

AJMOKAC SA SPANAĆEM I PILETINOM Rapsodija ukusa u svakom zalogaju, za ručak koji se pamti
Otok se takođe može pojaviti kao rezultat alergija ili uzimanja lekova (npr. progesteron , testosteron , estrogen ili antiinflamatorni lekovi). Noge takođe mogu da oteče zbog sedentarnog načina života, predugo stajanja ili putovanja avionom.
Otečeni zglobovi, cele noge ili ruke nisu neuobičajene pojave u vrelim danima. Mogu se pojaviti iz nekoliko razloga. To je prvenstveno zgušnjavanje krvi, širenje krvnih sudova što dovodi do prodiranja tečnosti u tkiva i dehidracije .
Otečene noge i ruke. Kako da sebi da pomognete?
Prvi korak da se lakše nosite sa oticanjem nogu i ruku po vrućem vremenu jeste da ostanete pravilno hidrirani. Kada organizam ne dobije dovoljno tečnosti, počinje da je skladišti, a to stvara nadutost. Da biste to izbegli, morate mu obezbediti pravu količinu tečnosti. Najbolje je piti običnu vodu bez dodavanja šećera. Da bi ga organizam apsorbovao, tečnost treba konzumirati redovno, u manjim dozama. Dobro je imati vodu sa sobom sve vreme i redovno je piti.
Dobro je koristiti hladne obloge koje će suziti krvne sudove i doneti olakšanje od nadutosti.
Šetnja je lek za otečene ruke i noge. Dobra je ideja da ustanete i prošetate barem jednom na sat. Takođe je vredno često menjati položaj tela, podizati ili pomerati noge i ruke. Kada moramo da stojimo duže vreme, može biti od pomoći da cupkamo u mestu ili da prebacimo težinu sa jedne noge na drugu. Što je češće moguće, takođe je vredno podizati noge iznad nivoa tela - na primer, stavljajući ih na jastuk. Fizičke aktivnosti poput vožnje bicikla, trčanja, plivanja, kao i brzo hodanje su takođe dobre za edem.
BONUS VIDEO