Ako prirodno ostajete budni do kasno i smatrate sebe noćnom pticom, možda dovodite svoje zdravlje u rizik.

Prema studiji objavljenoj u Journal of the American Heart Association, sredovečni i stariji odrasli — naročito žene — koji su aktivniji u večernjim satima pokazali su lošije zdravlje srca u poređenju sa onima koji rano ustaju.

Istraživači su analizirali podatke više od 322.000 odraslih osoba koje su učestvovale u studiji UK Biobank, longitudinalnoj studiji koja je obuhvatila ispitanike iz Engleske, Škotske i Velsa. Učesnici su imali između 39 i 74 godine i nisu imali kardiovaskularne bolesti.

Hronotip

Učesnici su sami odredili svoj hronotip — prirodnu sklonost ka tome kada idu na spavanje i kada se bude — i svrstani su u jutarnji, srednji ili večernji tip. Večernji hronotip karakterišu kasno odlazak na spavanje i vrhunac aktivnosti kasnije tokom dana, dok jutarnji hronotip podrazumeva raniji odlazak na spavanje i najveću aktivnost u jutarnjim satima. Ostali su se nalazili negde između.

Odrasli sa večernjim hronotipom bili su povezani sa većim rizikom od cirkadijalnog nesklada zbog neusklađenosti između njihovih unutrašnjih cirkadijalnih ritmova i spoljašnjeg prirodnog i društvenog okruženja, poput radnog vremena.

Kako se navodi u studiji, cirkadijalni nesklad može potencijalno podsticati nezdrave životne navike kao što su neredovan san, loša ishrana, prekomerna konzumacija alkohola i pušenje.

Kako bi procenili zdravstveno stanje učesnika, istraživači su koristili Life’s Essential 8 Američkog udruženja za srce. Ovih osam faktora uključuje zdravu ishranu, fizičku aktivnost, nepušenje, kvalitetan san, kao i kontrolu telesne težine, holesterola, šećera u krvi i krvnog pritiska. Svaka komponenta se ocenjuje od 0 do 100, pri čemu viši rezultat ukazuje na bolje kardiovaskularno zdravlje.

Kardiovaskularno zdravlje

Učesnici sa „izraženim večernjim“ hronotipom imali su za 79 odsto veću verovatnoću da imaju ukupno loše kardiovaskularno zdravlje u poređenju sa „srednjim“ tipovima. S druge strane, jutarnji tipovi imali su za pet odsto manju učestalost lošeg kardiovaskularnog zdravlja. Studija takođe navodi da su noćne ptice imale veći rizik od srčanog ili moždanog udara nakon gotovo 14 godina praćenja.

Treba napomenuti da, pošto je ovo bila opservaciona studija, nalazi ne mogu dokazati da hronotip direktno uzrokuje lošije kardiovaskularno zdravlje ili povećan kardiovaskularni rizik.

„‘Večernji tipovi’ često doživljavaju cirkadijalni nesklad, što znači da njihov unutrašnji biološki sat možda nije usklađen sa prirodnim ciklusom svetla i tame ili sa njihovim uobičajenim dnevnim rasporedom“, izjavila je za Science Daily glavna autorka studije dr Sina Kianersi, doktor nauka i veterinarske medicine, istraživačica u odeljenju za poremećaje sna i cirkadijalnog ritma u bolnici Brigham and Women’s i na Harvard Medical School.

„Večernji tipovi takođe mogu imati veću verovatnoću da razviju ponašanja koja utiču na kardiovaskularno zdravlje, poput lošijeg kvaliteta ishrane, pušenja i nedovoljnog ili neredovnog sna“, dodala je ona. Ovaj nesklad može otežati noćnim pticama da održe navike koje podržavaju dugoročno zdravlje srca.

Kristen Natson, doktorka nauka i FAHA, volonterka-predsednica Američkog udruženja za srce za 2025. godinu, je izjavila u istom saopštenju da „ovi nalazi pokazuju da su povećani rizici od srčanih bolesti kod večernjih tipova delimično posledica ponašanja koja se mogu promeniti, poput pušenja i sna. Zbog toga večernji tipovi imaju mogućnosti da unaprede svoje kardiovaskularno zdravlje. Večernji tipovi nisu inherentno manje zdravi, ali se suočavaju sa izazovima zbog kojih je za njih posebno važno da održavaju zdrav način života.“ Natsonova nije učestvovala u studiji.

 

 

Bonus video: