Soda bikarbona važi za univerzalno, sredstvo za čišćenje, ali u praksi može da napravi ozbiljnu i trajnu štetu. Iako je mnogi koriste za sve, od kuhinje do kupatila, njena abrazivna struktura i hemijska reakcija sa određenim materijalima mogu uništiti površine bez mogućnosti popravke.

Stručnjaci upozoravaju da soda reaguje sa metalima i izaziva oksidaciju, posebno kod aluminijuma, koji može potamniti i postati siv ili crn. Ta promena nije obična mrlja, već trajno oštećenje metala.

Posebno su osetljive površine poput mermera i granita. Soda može oštetiti zaštitni sloj na kamenim pločama i ostaviti mutne, hrapave fleke koje se kasnije još lakše prljaju. Slično važi i za staklo i ogledala, iako ogrebotine nisu odmah vidljive, vremenom dolazi do zamućenja. Naročito su rizični ekrani telefona, jer soda skida zaštitni oleofobni premaz.

Drvene površine sa visokim sjajem takođe mogu stradati. Soda prodire u lak, isušuje materijal i ostavlja beličaste tragove koji podsećaju na vlagu. Kod predmeta sa pozlatom ili starog srebra može skinuti zaštitni sloj i patinu, čime se umanjuje estetska, pa i kolekcionarska vrednost.

Kada je reč o kućnim aparatima, soda je bezbedna za unutrašnjost rerne od emajla, ali ne bi smela da dodiruje staklo na vratima ili aluminijumske delove. Na keramici i pločicama uglavnom ne pravi problem, ali može oslabiti stare i krhke fuge, naročito u kombinaciji sa sirćetom.

Ukoliko je aluminijum već potamneo, moguće je pokušati sa kiselim sredstvima poput limunovog soka ili sirćeta, ali ako je oksidacija duboka, oštećenje ostaje trajno.

Zaključak je jasan, i prirodna sredstva mogu biti agresivna. Pre nego što posegnete za sodom bikarbonom, proverite da li je površina zaista bezbedna za takvo čišćenje.