Godinama su kružile tabele prema kojima bi krvni pritisak trebalo da raste zajedno sa brojem svećica na torti. Tako se moglo pročitati da je 140/90 sasvim u redu posle 60, a 150/90 posle 70. Međutim, savremene smernice ne određuju „normalan“ krvni pritisak prema decenijama života.

Drugim rečima, visok pritisak ne postaje normalan samo zato što smo stariji.

Da li je 120/80 i dalje dobra vrednost?

Jeste. Američke smernice iz 2025. i dalje definišu normalan pritisak kao manji od 120/80 mmHg. Vrednosti od 120 do 129 uz donji pritisak ispod 80 smatraju se povišenim, od 130–139 ili 80–89 ulaze u prvi stepen hipertenzije, dok je 140/90 i više drugi stepen.

Evropske smernice koriste nešto drugačiju podelu. Evropsko udruženje kardiologa (ESC) vrednosti 120–139/70–89 svrstava u kategoriju povišenog krvnog pritiska, dok se hipertenzijom u ordinaciji i dalje smatra pritisak od 140/90 mmHg ili više.

Zato se nemojte zbuniti ako na jednom mestu pročitate da 135/85 spada u hipertenziju, a na drugom da još nije dostignut evropski prag za dijagnozu.

Šta važi posle 50, 60 i 70 godina?

Tu dolazimo do najvažnije stvari: ne postoji pravilo „godine plus određeni broj“.

Osoba od 55 godina nema automatski dozvoljen viši pritisak od osobe od 35, kao što ni 140/90 ne postaje idealno čim neko napuni 65 godina.

ESC čak navodi da bi kod starijih osoba mlađih od 85 godina koje nisu umereno ili teško krhke lečenje povišenog pritiska trebalo da prati iste principe kao kod mlađih, pod uslovom da terapiju dobro podnose.

Kod većine odraslih koji se leče evropske smernice ciljaju sistolni, odnosno gornji pritisak od 120 do 129 mmHg, ako se takav nivo dobro podnosi.

A šta je sa ljudima starijim od 80?

Kod veoma starih i krhkih osoba lekar može da postavi blaži cilj. Razlog nije to što je visok pritisak odjednom „zdrav“, već zato što preterano snižavanje kod nekih pacijenata može da izazove vrtoglavicu, padove ili druge probleme.

Britanski NICE, na primer, kod osoba sa hipertenzijom mlađih od 80 godina uglavnom postavlja cilj u ordinaciji ispod 140/90, dok je kod osoba od 80 godina i starijih cilj uglavnom ispod 150/90, uz procenu zdravstvenog stanja i krhkosti.

Važno je razumeti razliku: terapijski cilj nije isto što i „normalan pritisak za te godine“.

Jedno merenje od 138/88 nije dijagnoza

Ako jednom izmerite 138/88, nema razloga da odmah paničite. Pritisak može privremeno da poraste zbog stresa, fizičke aktivnosti, kafe, cigareta ili nepravilnog položaja tokom merenja.

Američko udruženje za srce savetuje da prilikom merenja sedite mirno, sa leđima oslonjenim, stopalima na podu i rukom oslonjenom u visini srca. Praćenje više merenja kroz vreme mnogo je korisnije od jedne slučajne vrednosti.

Zato je odgovor na pitanje „koliki pritisak treba da imam sa 50, 60 ili 70 godina?“ jednostavniji nego što se nekada mislilo: godine same po sebi nisu opravdanje za visok pritisak.

Ako se vrednosti oko ili iznad 140/90 ponavljaju, nemojte ih pripisivati godinama, razgovarajte sa lekarom.