Pravilno okopavanje paprike je pola posla u bašti, a vreme kada se to radi ima presudan značaj. Prvo okopavanje obavlja se čim rasad razvije treći par pravih listova, a drugo neposredno pred cvetanje, otprilike deset dana nakon prvog.
Sve van tog vremenskog okvira smatra se greškom. Ako se zakasni i za kratko vreme, plodovi ostaju sitni bez obzira na kasnije zalivanje i đubrenje.
Komšije koje svake godine imaju krupne paprike ne koriste nikakvu posebnu tajnu. Oni samo dosledno poštuju ova dva termina i jedan važan detalj koji većina ljudi često zanemaruje.
Razlog zašto se pominje jun, a ne maj kako mnogi misle, leži u uslovima u našim baštama i dvorištima. Rasad se najčešće sadi krajem maja, kada noćne temperature prestanu da padaju ispod 12 stepeni. Zbog toga prvo ozbiljno okopavanje paprike dolazi tek u prvoj polovini juna, a ne ranije.

Ako se zemlja razgrne dok je koren još plitak i osetljiv na hladnoću, dolazi do oštećenja sitnih žilica i biljka tada usporava rast i do deset dana. Upravo tu mnogi greše jer požure prerano, najčešće zato što vide da komšije već rade okopavanje paradajza.
Koliko duboko sme motika i gde se tačno udara
Paprika ima koren koji se razvija plitko, pa se većina aktivnih žilica nalazi u prvih 8 do 12 centimetara zemlje. Zbog toga motika ne bi trebalo da ide dublje od oko 5 centimetara, i to isključivo između redova.
Uz samu stabljiku ne treba kopati duboko. Tu se zemlja samo blago rastresa prstima ili manjom ručnom kopačicom. Previše dubok zahvat, recimo oko 15 centimetara, može preseći glavne hranljive žile i ozbiljno smanjiti rod.
Kada je drugo okopavanje paprike obavezno
Drugo okopavanje se radi neposredno pred cvetanje, kada se uoče prvi beli pupoljci u pazuhu listova. To je najčešće krajem juna ili početkom jula, u zavisnosti od sorte.
Tada se uz okopavanje radi i blago zagrtanje stabljike, tako što se navuče oko 3 do 4 centimetra zemlje uz koren. Na taj način biljka formira nove žilice iz zatrpanog dela i bolje usvaja hranljive materije za razvoj plodova.
Da li okopavanje paprike zamenjuje zalivanje
Ne, ali može da smanji potrebu za vodom za oko trećinu. Rastresena zemlja prekida kapilarne puteve kroz koje vlaga isparava, pa voda ostaje duže u zoni korena umesto da odlazi u vazduh.
Greška koju mnogi prave
Okopavanje po vlažnoj zemlji, dan posle kiše ili odmah nakon zalivanja. Tada se zemlja lepi za motiku i sabija umesto da se rastrese, a kada se osuši postaje tvrđa nego pre kopanja.
Video:
Komentari (0)