Stres kao okidač za šlog ili infarkt: Dr Ristić otkriva da ljudi nisu ni svesni šta sve može da dovede do moždanog udara

Slobodanka Ćorić Vesti 04.03.2025 13:50 0

Ljudi koji žive i provode dane u stresu, koji imaju stres i na poslu i van njega nisu svesni u kakvom su riziku

hitna pomoć

Printscreen

Narodna poslanica Srpske napredne stranke Jasmina Obradović je u trenutku kada je nasilnička opozicija krenula da pravi haos u Skupštini imala moždani udar, saopštila je predsednica Skupštine Ana Brnabić. Doktor Rodoljub Ristić, specijalista interne medicine i kardiolog otkrio govorio je na koje sve načine nerviranje i stres utiče na mozak, srce i na pritisak i koliko je u stvari loše što većina ljudi potiskuje sve i drži sve u sebi.

- Na genetiku ne možemo, ali možemo da je modifikujemo da se ona ne ispolji u kardiovaskularnim oboljenjima, ako činimo sve što je moguće da se to ne ispolji. Stres je jedan od veoma bitnih faktora u nastajanju. Ljudi koji žive i provode dane u stresu, koji imaju stres i na poslu i van njega nisu svesni u kakvom su riziku - kaže dr Ristić.

SVAKA ŽENA TREBA DA ZNA

img

AJMOKAC SA SPANAĆEM I PILETINOM Rapsodija ukusa u svakom zalogaju, za ručak koji se pamti

img

NEODOLJIVI KOLAČ SA PISTAĆIMA Osvežavajući desert kao osmišljen za proleće, bićete oduševljeni

img

BAKLAVA ČIZKEJK Fenomenalna poslastica od koje će vam poći voda na usta, za sve prilike

Stres izaziva odjednom niz poremećaja i endokrinoloških i metaboličkih.

- Dolazi do pojačanog lučenja hormona nadbubrežne žlezde, kateholamina. Oni ubrzavaju srčani rad, a to zahteva dobre i prohodne krvne sudove. Ukoliko postoje već prvi znaci ateroskleroze kod ljudi koji su u stresu, ako postoji suženje na krvnim sudovima, rizik da u tom trenutku, u tom periodu stresa koji traje, dobiju infarkt ili skok pritiska koji može da dovede do šloga je jako velik - kaže dr Ristić.

Kako ističe, izazivanje stresa je jedan vrlo značajan faktor u nastajanju kardiovaskularnih oboljenja.

- Ako živ čovek radi u uslovima koji stvaraju stres, on mora da učini sve što je moguće da ga izbegne. Mora biti svestan da će stres sigurno izazvati, ako duže traje, u jednom trenutku bol u grudima i stezanje - kaže Ristić.

Simptomi moždanog udara

Prema rečima kardiologa dr Alekse Pejovića postoji podela moždanih udara na ishemijske, kada dolazi do začepljenja krvnog suda i hemoragijski, odnosno krvareći moždani udar, kod kojih je smrtnost veća.

- Moždani udar nastaje onog trenutka kada se ili začepi krvni sud koji dovodi kiseonik i nutrijente u mozak, ili s druge strane taj isti krvni sud pukne, kada dođe do izliva krvi u mozak - izjavio je dr Pejović nedavno.

Na sreću, simptome moždanog udara možemo prepoznati, ističe dr Pejović.

- Simptomi zavise od dela mozga koji ishranjuje taj krvni sud koji je pukao ili je začepljen - navodi dr Pejović i objašnjava da, iako simptomi mogu biti šaroliki, najčešći su:

  • slabost neke polovine tela, obično ruke i noge, ili može biti samo slabost ruke i noge
  • problemi sa govorom
  • ispadi u vidnom polju, recimo oduzetost ili slabost
  • nespretnost jedne polovine tela

Karakteristično za simptome moždanog udara je što nastaju u trenutku ili kroz nekoliko minuta. Tada je neophodno odmah pozvati Hitnu pomoć, naglašava lekar.

- Pet minuta je period kada neuroni mogu da ostanu bez kiseonika i bez nutrijenata. Postoje metode kojima možemo da lečimo, tačnije da smanjimo štetu od moždanog udara. Ipak, neuroni umiru gotovo momentalno i neka šteta će nastati, ali mi se borimo za ostatak mozga i to u satima koji dolaze. Što pre se dođe do hitne službe, to je bolje. Začepljenje najčešće nastaje u karotidama - objašnjava dr Pejović.

Godine više nisu presudne za moždani udar

Postoji 150 razloga zašto može doći do moždanog udara, ističe doktor.

- Kod mlade populacije on ima drugačije uzroke nego što su kod starije. To su obično retke, neobične bolesti, sklonosti ka zgrušavanjima u krvi i tako dalje. Ali ono što je takođe problematično, to je upravo to što smo videli, da je u toj grupi raste procenat ljudi koji dobijaju moždane udare zbog klasičnih uzroka moždanog udara poput: gojaznosti, šećerne bolesti, visokog pritiska.

Navodi da je nekada bilo očekivano da čovek sa 40 godina počne da pije terapiju za pritisak, a sada imamo sve više mladih ljudi, 20-30 godina, koji počinju da piju terapiju, navodi doktor. Kako je objasnio, migrene sa aurom predstavljaju rizik za moždani udar.

Simptomi koji ukazuju na srčani udar

Nedavno je i doktorka Andrijana Ilić iz Hitne pomoć potvrdila je još jednom danas da je sve više mladih koji doživljavaju infarkt, te da je izuzetno važno da se on na vreme prepozna i da se na vreme adekvatno reaguje.

- Sve su mlađe osobe koje imaju akutne infarkte miokarda, što nije tipično. I kada se to desi budu jako uznemireni i uplašeni - kaže za Javni servis dr Andrijana Ilić iz Hitne pomoći.

Kada su u pitanju simptomi infarkta, prvi znak je jak bol u sredini grudi, koji se širi u levu ruku.

Komentari (0)