Istraživači iz Kine izveštavaju da su globalne stope incidencije psorijaze blago porasle od 1990. do 2021. godine i predviđa se da će nastaviti da rastu kod muškaraca i žena sve do 2050.
Psorijaza je hronična upalna bolest kože koja i dalje predstavlja sve veći globalni teret. Razumevanje stope porasta ključno je za oblikovanje javnozdravstvenih strategija, poboljšanje pristupa zdravstvenoj zaštiti i podsticanje ranog dijagnostikovanja širom sveta.
U istraživanju „Global Psoriasis Burden and Forecasts to 2050“ (Globalni teret psorijaze i prognoze do 2050), objavljenom u časopisu JAMA Dermatology, naučnici su koristili statističku metodu za predviđanje budućih trendova na osnovu podataka iz prethodnih godina kako bi predvideli globalnu incidenciju psorijaze do 2050. i ispitali razlike prema uzrastu, polu i regionima.
Analize su obuhvatile starosno standardizovane stope incidencije, regionalne obrasce sirove incidencije i prevalencije, kao i povezanost između tereta psorijaze i sociodemografskog indeksa. Podaci o psorijazi od 1990. do 2021. godine preuzeti su iz studije „Global Burden of Disease 2021“, uključujući stope incidencije, prevalencije i godina života prilagođenih invaliditetu (DALY) prema uzrastu, polu i regionu u 236 zemalja.
Pomak u globalnoj incidenciji
Globalni teret psorijaze blago je porastao od 1990. do 2021. Starosno standardizovane stope incidencije kod muškaraca porasle su sa 56,89 na 62,77 na 100.000 stanovnika (porast od 10,3%), a kod žena sa 57,08 na 61,26 na 100.000 (porast od 7,3%). Prema prognozama, do 2050. godine očekuje se da će stopa psorijaze kod muškaraca dostići oko 70 slučajeva na 100.000 stanovnika, a kod žena oko 66 na 100.000.
Shutterstock
U 2021. godini razlika između polova bila je vrlo mala – tek oko 1,5 slučajeva na 100.000 – ali kod oba pola beleži se postupan porast kroz godine. Dodatne analize, koje su iz modela izostavile podatke iz 2021. godine, pokazale su da se kod muškaraca predviđa gotovo neznatan porast, dok su prognoze za žene ostale veoma slične glavnim rezultatima. Zašto dolazi do tih razlika još nije jasno i potrebna su dalja istraživanja.
Geografske razlike
Regionalna analiza pokazala je velike razlike u učestalosti psorijaze. Najviše stope beleže se u Severnoj Americi i zapadnoj Evropi, dok su u istočnoj Aziji i subsaharskoj Africi procenjene stope znatno niže. Ipak, treba naglasiti da je dostupnost podataka u nekim područjima ograničena, što znači da stvarna učestalost može biti potcenjena, piše Medical Xpress.
Shutterstock
Kada se posmatraju starosne grupe, razlike između polova kod dece i adolescenata (5–19 godina) su male, s nešto višim stopama kod devojčica. Oko 25. do 29. godine učestalost se izjednačava, a nakon toga kod muškaraca počinje značajno brži porast.
Kako tumačiti globalne procene?
Kvalitet podataka varirao je među zemljama, a ne postoji standardizovani registar, kodiranje niti merenje korišćenja zdravstvene zaštite, pa regionalne uporedbe treba posmatrati s rezervom. Važno je napomenuti da sirove stope incidencije i prevalencije ne pokazuju koliko je bolest teška kod pojedinca, a u model nisu uključeni faktori poput okruženja ili ishrane. Predviđanja do 2050. godine takođe možda neće uzeti u obzir promene u dijagnostici, dostupnosti zdravstvene zaštite ili efikasnosti lečenja.
Shutterstock
Porast broja dijagnoza mogao bi biti povezan s većom svešću među lekarima i boljom dostupnošću terapija, posebno jer je većina današnjih sistemskih lekova za psorijazu na tržište stigla tek nakon 2013. godine.
Zašto je psorijaza češća u zemljama visokog dohotka?
Razlozi mogu biti različiti – od bolje prijave slučajeva i veće kliničke pažnje, do takozvane higijenske teorije, prema kojoj visoki sanitarni standardi modernog društva mogu oslabiti imunološki sistem. Postoji i mogućnost da određeni prehrambeni sastojci, koji su postepeno postali deo ishrane, dugoročno utiču na porast učestalosti.
Shutterstock
Nažalost, čak i uz globalne podatke, rezultati ostaju intrigantni, ali nesigurni – zanimljivi, ali za sada neprimenljivi u praksi.
Bonus video:
Možda vas zanima…