Podela namirnica na one koje zagrevaju i one koje hlade organizam potiče iz makrobiotike – filozofije koja ishranu posmatra kao deo šireg životnog balansa zasnovanog na odnosu jina i janga. Prema ovom shvatanju, pravilnim izborom hrane moguće je dovesti u ravnotežu suprotne energije u telu i time pozitivno uticati na fizičko i mentalno zdravlje.

Kada u ishrani dominiraju namirnice koje previše hlade ili previše greju organizam, narušava se prirodna ravnoteža, što vremenom može dovesti do različitih zdravstvenih tegoba. Zato je važno prilagođavati jelovnik godišnjem dobu i potrebama tela.

Tokom hladnih dana organizmu je potrebna hrana koja ga zagreva, ali to ne znači da ona mora biti topla na dodir. Efekat zagrevanja često se postiže pravilnom pripremom i kombinacijom namirnica. Zimi se preporučuju obroci bogati proteinima i zdravim mastima, jer jačaju otpornost na hladnoću, imunitet i popravljaju raspoloženje. Sirovu hranu i smutije bolje je zameniti kuvanim jelima, supama i potažima.

Među namirnicama koje greju telo nalazi se ovas, koji obiluje proteinima i mastima koje se lako pretvaraju u energiju. Heljda takođe ima snažno zagrevajuće dejstvo, a uz to doprinosi boljem raspoloženju i povoljno utiče na krvotok i varenje. Crni pasulj je bogat mineralima koji jačaju imunitet i poboljšavaju cirkulaciju, što dodatno pomaže održavanju telesne toplote.

Avokado, zahvaljujući zdravim mastima, može biti odličan dodatak toplim jelima tokom zime, dok ljuta paprika i đumbir podstiču cirkulaciju i ubrzavaju metabolizam, čime zagrevaju organizam i jačaju otpornost. Sličan efekat ima i svetlo susamovo ulje, koje pomaže pretvaranje hrane u energiju i povećava telesnu temperaturu.

U zimskom periodu preporučuje se i češća upotreba mahunarki poput sočiva i graška, orašastih plodova, korenastog povrća i belog luka. Ove namirnice dodatno doprinose zagrevanju organizma i očuvanju zdravlja tokom hladnih meseci, piše Totally Wellness.