Kada temperature padnu i boravak na otvorenom postane neugodan, većina ljudi instinktivno poseže za grejanjem.

Stručnjaci ističu da je preporučljivo početi grejati dom kada spoljašnja temperatura padne ispod 15 °C. Održavanje prijatne toplote u prostoru može pomoći u očuvanju zdravlja tokom zimskih meseci, posebno kod starijih osoba i onih sa hroničnim bolestima.

Topao dom takođe smanjuje rizik od pojave vlage i buđi, koje mogu izazvati prehlade i respiratorne infekcije. Ipak, preterano korišćenje grejanja može imati i neželjene posledice po zdravlje.

Jedan od prvih problema je suv vazduh, koji može negativno uticati na kožu i izazvati stanje poznato kao „lice od centralnog grejanja“. To se najčešće manifestuje crvenilom na nosu i obrazima, kao i suvoćom i ljuštenjem kože oko obrva, brade i duž linija koje se protežu od nosa prema ustima.

Dr Andžali Mahto objašnjava da dugotrajna izloženost suvom vazduhu vremenom može naglasiti fine linije i dovesti do pojave novih bora, posebno na čelu i ispod očiju. 

„Kada se centralno grejanje pojača, vlažnost vazduha u prosečnom britanskom domu može pasti na 20 ili 30 odsto, što je suvlje nego u nekim pustinjama. U takvom okruženju vazduh deluje poput sunđera i izvlači vlagu iz spoljnog sloja kože“, dodaje dermatolog za The Telegraph.

Na problem suvog vazduha u grejanim prostorijama upozorava i dr Babak Ašrafi iz kompanije ,,Superdrug Online Doctor", ističući da on može povećati sklonost prehladama i drugim infekcijama.

„Suv vazduh u zatvorenom prostoru isušuje sluzokožu, čime se povećava rizik od prehlada i infekcija“, objašnjava. „Sistemi grejanja takođe mogu cirkulisati prašinu i unutrašnje zagađivače, što može doprineti umoru, bolovima u mišićima ili iritaciji očiju. Dugotrajna izloženost visokim temperaturama, posebno u slabo provetrenim prostorijama, može dovesti i do stanja povezanih s toplinom, poput iscrpljenosti ili dehidracije.“

Prema njegovim rečima, grejanje može negativno uticati na zdravlje ako se pojave sledeći simptomi:

  • dehidracija (pojačana žeđ, umor, tamnija boja urina)

  • začepljeni sinusi (curenje ili začepljen nos, bol u predelu obraza, očiju i čela)

  • suv kašalj

  • glavobolje

Iako bi se moglo činiti da je isključivanje grejanja rešenje, ni to nije preporučljivo.

„Ostavljanje grejanja isključenim može doprineti blažim zdravstvenim problemima, poput prehlada, posebno tokom hladnih zimskih meseci. Niže temperature u zatvorenom prostoru mogu povećati rizik od respiratornih problema poput astme ili upale pluća, jer hladan vazduh otežava disanje. Ovi simptomi se dodatno pogoršavaju ako je dom vlažan i pun buđi, što se često događa u nedovoljno grejanim i slabo provetrenim kućama“, upozorava dr Ašrafi.

NHS savetuje da se tokom zime temperatura u domu ne spušta ispod 18 °C, posebno ako u domaćinstvu žive starije osobe, hronični bolesnici ili osobe sa smanjenom pokretljivošću.

„Posebno je važno održavati tu temperaturu u prostorijama u kojima provodite najviše vremena, poput dnevne sobe ili spavaće sobe“, dodaje Ašrafi.

Kako ublažiti negativne posledice grejanja

Korišćenje pametnih termostata može pomoći u efikasnijoj regulaciji temperature, dok ovlaživači vazduha doprinose održavanju optimalnog nivoa vlage. Važno je i redovno unositi dovoljno tečnosti.

Za ublažavanje suvoće kože preporučuje se korišćenje hidratantnih krema koje sadrže ceramide ili skvalan, sastojke koji pomažu zadržati vlagu u koži.

„Ako se osećate loše i sumnjate da je uzrok grejanje, pokušajte da izađete napolje na 30-minutnu šetnju. Ako se nakon toga osećate bolje, moguće je da su vaši simptomi povezani sa uslovima u zatvorenom prostoru. Ako primetite zbunjenost, promene u ponašanju ili nejasan govor, odmah potražite lekarsku pomoć“, savetuje dr Ašrafi.

 

Bonus video: