Sivi balkoni i prazne bašte mogu lako da se pretvore u male zelene oaze – dovoljno je da krenete na vreme. Mart je idealan mesec za uzgoj rasada i planiranje povrtarske sezone, dok se priroda tek budi.

Čim sunce zagreje zemlju, počinje rad na otvorenom, ali ključ uspeha leži u setvi tokom februara i marta. Tada se seju biljke koje se kasnije presađuju – poput paradajza, paprike i patlidžana.

Šta je potrebno za dobar rasad?

Da bi seme proklijalo i razvilo se u zdravu biljku, neophodni su:

  • kvalitetna, hranljiva zemlja sa kompostom

  • dovoljno svetla (ali ne direktno jako sunce)

  • toplota i umerena vlažnost

Ako je prostor previše osvetljen, obezbedite blagu senku. U mračnim prostorijama pomoći će dodatno, veštačko osvetljenje.

Uzgoj iz semena je isplativ i omogućava bolju kontrolu kvaliteta biljaka, ali za neke vrste je ipak praktičnije kupiti gotov rasad – posebno ako nemate optimalne uslove.

Kada je pravo vreme za setvu?

Ne postoji univerzalni datum – sve zavisi od vremenskih prilika i temperature. Cilj je da rasad bude spreman za presađivanje kada prođe opasnost od mraza, najčešće krajem aprila ili u maju.

  • Sredina i kraj marta – vreme je za paradajz, papriku i patlidžan (potrebno im je 40–70 dana do presađivanja).

  • Kraj marta / početak aprila – seju se kupusnjače (30–50 dana do sadnje napolju).

  • Početak marta – zelena salata i grašak mogu direktno u baštu.

  • Kraj marta i početak aprila – šargarepa, blitva, peršun, rukola, kelj i raštan mogu se sejati napolju.

Ne zaboravite cveće

Mart i april su pravi meseci i za ukrasne vrste poput cinija, dragoljuba, kosmosa i lobelije. Neven i kadifice mogu se sejati direktno napolju već krajem zime, dok se prkos i ukrasni grašak sade krajem marta i u aprilu.

Ako sada posvetite malo pažnje setvi, već početkom leta uživaćete u punim saksijama, bogatoj bašti i balkonu koji privlači pčele i leptire – umesto da ostane još jedan sivi kutak u betonu.