Ako imate nadutost, težinu u stomaku, učestale gasove ili loše varenje, problem možda nije u stresu – već u onome što vam je svakodnevno na tanjiru. Gastroenterolozi upozoravaju da jedna vrsta mesa posebno loše utiče na creva i može da pokrene upalne procese u organizmu.

O zdravlju ne možemo da pričamo ozbiljno ako ne pričamo o zdravlju creva. U njima se ne odvija samo varenje hrane, već se direktno utiče na imunitet, rad mozga, srce i čak raspoloženje.

Stručnjaci kažu da ishrana ima presudnu ulogu – sve što pojedemo ili pomaže crevima ili ih dodatno opterećuje. I dok genetika, san i stres igraju svoju ulogu, ono što stavljamo u tanjir je ipak broj jedan.

Najgora vrsta mesa za creva

Prema gastroenterolozima, najgori izbor za zdravlje creva su ultra-prerađena mesa, kao što su:
viršle, salame, paštete, slanina i industrijske kobasice.

Ova hrana sadrži nitrate i razne aditive koji mogu da izazovu upale i da oštete sluzokožu creva. Lekari upozoravaju da to može da dovede i do tzv. „propustljivih creva“, stanja kada štetne materije lakše ulaze u krvotok.

Poseban problem nastaje kada se ovakvo meso peče na visokim temperaturama, na primer na roštilju – tada se stvaraju dodatna štetna jedinjenja.

Osim toga, prerađeno meso smanjuje broj dobrih bakterija u crevima, koje su ključne za dobro varenje i jak imunitet.

Da li treba potpuno izbaciti meso?

Lekari kažu – ne mora se potpuno izbaciti, ali ne bi smelo da bude glavni deo svakog obroka.

Mnogo zdraviji izbor su:

  • neprerađena piletina

  • riba, posebno losos i sardina, bogati omega-3 masnim kiselinama

Riba, prema istraživanjima, čak pomaže obnavljanju dobrih bakterija u crevima i smanjuje upale.

Zašto je biljna hrana spas za stomak

Biljna ishrana je bogata vlaknima i polifenolima – to je prava hrana za dobre bakterije u crevima. Kada one imaju čime da se hrane, proizvode supstance koje štite sluzokožu i jačaju imunitet.

Zato lekari savetuju da:

  • pasulj, sočivo, leblebije, povrće i orašasti plodovi budu češće na trpezi

  • meso da se jede u manjim količinama, kao dodatak, a ne kao glavna zvezda tanjira

Zanimljivo je da u tzv. „plavim zonama“, gde ljudi često žive preko 100 godina, meso se jede retko i u malim količinama, dok je ishrana uglavnom bazirana na biljnoj hrani.