Broj odlaska u toalet utiče na mozak: Zbog creva brže starimo, a evo šta se dešava sa pamćenjem

Slobodanka Ćorić Vesti 28.05.2024 20:11 1

Učesnici sa zatvorom koji su išli samo jednom u tri i više dana imali su "značajno lošiju spoznaju, što je ekvivalent od tri godine više kognitivnog starenja

crevA

Shutterstock

Istraživači sa Univerziteta Masačusets kažu da su uspeli da naprave paralelu između hroničnog zatvora sa kognitivnim padom, što sugeriše da ljudi koji manje vrše veliku nuždu mogu imati lošiju kognitivnu funkciju.

Čaoran Ma, vanredni profesor na Školi za javno zdravlje i zdravstvene nauke Univerziteta Masačusets i dr Dong Vang sa Harvarda predstavili su rezultate istraživanja na Međunarodnoj konferenciji Alchajmerovog udruženja u Holandiji.

Profesor Ma rekao je da je njihovo istraživanje "prvi dokaz svoje vrste", tačnije toga da je funkcija creva povezana sa kognitivnim padom, piše USAtoday.

"Konkretno, otkrili smo da su manje česta pražnjenja creva povezana sa lošijom kognitivnom funkcijom", ističe profesor koji je sa svojim timom uradio analizu 112.753 žena i muškaraca. Naučnici su analizirali podatke o njihovoj učestalosti pražnjenja creva prikupljene između 2012. i 2013. godine, kao i samoprocene kognitivnih funkcija od 2014. do 2017. i kognitivne procene uzete između 2014. i 2018. godine.

Učesnici sa zatvorom koji su išli samo jednom u tri i više dana imali su "značajno lošiju spoznaju, što je ekvivalent od tri godine više kognitivnog starenja", rekao je profesor Ma.

Takođe, otkriven "malo povećan" rizik od kognitivnog pada kod ljudi koji su imali više od dva pražnjenja creva u jednom danu. Inače pod kognitivnim funkcijama pdorazumeva se četiri aspekta: opšta memorija (pamćenej nedavnih događaja), izvršne funkcije (razumevanje stvari, praćenej tuđig razgovora), pažnja (pamćenje stvari u datom momentu) i vizuelno-prostorne veštine.

Šta creva imaju s funkcijom mozga?

Naučnici su takođe istražili creva kako bi videli kako njihov sadržaj utiče na kognitivnu funkciju.

Prema istraživačima sa Univerziteta Harvard, mikrobiom se sastoji od mikroba koji mogu i da pomažu i da štete telu. Često, mikrobiota s obe strane može postojati bez problema.

Međutim, infektivne bolesti, ishrana ili dugotrajna upotreba antibiotika ili drugih lekova koji uništavaju bakterije ponekad mogu ostaviti telo podložnijim bolestima, navodi univerzitet na svom sajtu.

Mikrobiota može zaštititi telo od organizama koji ulaze u telo kao što su kontaminirani napici ili hrana. Bakterije koje se nalaze u ljudskim crevima uključuju Prevotella, Ruminococcus, Bacteroides i Firmicutes, piše na sajtu Univerziteta Harvard.

Studija o crevima Ma istraživala je subjektivnu kogniciju među 515 žena i muškaraca i otkrila da su učestalost pražnjenja creva i subjektivna kognicija značajno povezane sa ukupnom varijacijom crevnog mikrobioma i specifičnim mikrobskim vrstama.

"Naša studija mikrobioma je otkrila da su pojedinci sa specifičnim mikrobskim profilima u crevima, tj. sa više bakterija koje mogu izazvati upalu i manje bakterija odgovornih za varenje dijetnih vlakana, imali ređe pražnjenje creva i lošiju kognitivnu funkciju," rekla je Ma.

Ona je u izjavi za USA TODAY navela da postoje određena ograničenja u studiji.

Tim je otkrio da je učestalost pražnjenja creva usko povezana sa crevnim mikrobiomom, ali studija nije bila dizajnirana da testira uzročnu vezu između pražnjenja creva, crevnog mikrobioma i kognitivnog zdravlja, rekla je.

"Ne možemo čvrsto doneti zaključke u vezi sa tačnim uzročnim sledom koji stoji iza ove asocijacije," rekla je za USA TODAY. "Takođe, potrebne su daljnje studije kako bi se identifikovali uključeni mikrobi i njihove funkcije."

Komentari (1)
Loading
Dr
30.05.2024 18:02

Pitanje je na kojoj starosnih grupi je radjeno