Rak je bolest koja pogađa veliki deo populacije, bilo kroz lično iskustvo ili u okviru porodice. Prema procenama američkog Nacionalnog instituta za rak, tokom 2025. godine je očekivano da se dijagnostikuje više od dva miliona novih slučajeva raka, ali još nema izveštaja da li su te prognoze bile tačne.

 

Najčešće se dijagnostikuju rak dojke, prostate, pluća i bronhija, debelog creva i rektuma, kao i melanom kože. Iako genetiku ne možemo promeniti, postoje faktori rizika na koje možemo uticati.

 

Jedan od najznačajnijih faktora za dobijanje raka je izloženost dimu i duvanskim proizvodima, na šta onkolozi posebno upozoravaju. „Važno je kontrolisati rizik od raka jer je reč o ozbiljnoj bolesti koja može skratiti životni vek“, ističe onkolog dr Sendi Kotijah.

 

Ona objašnjava da rak nastaje zbog oštećenja normalnih ćelija koje se ne mogu popraviti, što dovodi do njihovog nekontrolisanog rasta i otkazivanja ključnih organa, poput pluća i jetre.

 

Dr Amna Šer, medicinski onkolog, upozorava da dim iz cigareta, lula i cigara sadrži opasne hemikalije poput nikotina, benzena, arsena i formaldehida.

 

„Ove hemikalije oštećuju disajne puteve, krvne sudove i srce, ali i DNK, što može dovesti do razvoja raka“, navodi ona. Posebno ističe da pasivno pušenje predstavlja ozbiljan rizik, jer udisanje kancerogenih supstanci može doprineti razvoju raka pluća, dojke, nosne šupljine i nazofarinksa kod odraslih osoba.

 

Onkolog dr Bredli Hajat naglašava da izloženost duvanskom dimu nije povezana samo s rakom pluća, već i s rakom mokraćne bešike, jednjaka, bubrega, želuca, jetre, creva, kao i sa akutnom mijeloičnom leukemijom. „Zbog ovih dodatnih oblika raka važno je da i pušači i lekari budu svesni rizika kako bi se sprovodila odgovarajuća testiranja“, kaže dr Hajat.

 

Dr Kotijah na kraju upozorava za „Parade“ da pušenje oštećuje krvne sudove i ubrzava nakupljanje holesterola, čime se značajno povećava rizik od srčanog i moždanog udara.

 

Video: