Influenserke koje se smeškaju dok gledaju u šerpu i mizogini TikTokeri poput Endrua Tejta koji su postali zvezde pokazuju da su tradicionalni rodni obrasci i dalje snažno prisutni na društvenim mrežama i u razmišljanju mladih.

Muškarci iz generacije Z, u poređenju sa drugim starosnim grupama u 29 zemalja, imaju najkonzervativnije stavove o podeli rodnih uloga, navodi institut za istraživanje javnog mnjenja Ipsos. Generaciji Z pripadaju osobe rođene između 1997. i 2012. godine.

Digitalni ekosistemi dodatno pojačavaju polarizaciju jer algoritmi društvenih mreža nagrađuju ekstremne poruke, objašnjava Robert Grim, šef istraživanja politike u nemačkom Ipsosu.

Takve poruke dolaze i od influensera koji promovišu tradicionalnu muževnost, ali i od feminističkih kontranarativa. Mladi muškarci često podržavaju tradicionalne hijerarhije u vezama i imaju problem kada žene zarađuju više ili su izrazito nezavisne.

Mnogi muškarci iz generacije Z ne samo da žele da postavljaju granice ženama, već su i sami zarobljeni u rigidnim rodnim normama, kaže Džulija Gilard sa King’s Business School u Londonu, koja je učestvovala u istraživanju.

Istraživanje pokazuje da 61 odsto muškaraca generacije Z smatra da je u njihovoj zemlji već dovoljno učinjeno za rodnu ravnopravnost. Takođe, 57 odsto veruje da su žene toliko napredovale da su muškarci sada diskriminisani.

Jedan od najupečatljivijih rezultata je da skoro svaki treći muškarac iz generacije Z smatra da žena uvek treba da sluša svog muža. Kod žena iz iste generacije taj procenat je znatno niži i iznosi 18 odsto.

Kod muškaraca iz baby boomer generacije, rođenih između 1946. i 1964. godine, samo 13 odsto deli ovakav stav, dok je kod žena taj procenat svega šest odsto.

Rezultati ukazuju na to da možda svedočimo velikim promenama u shvatanju rodnih uloga u savremenom društvu, navodi izvršna direktorka Ipsosa za Veliku Britaniju i Irsku, Keli Biver.

Gotovo trećina muškaraca generacije Z iz zemalja poput Tajlanda, Meksika, Južne Afrike, Italije, Australije, Sjedinjenih Američkih Država i Japana smatra da je problem ako žena zarađuje više od svog partnera. Kod baby boomera taj procenat iznosi 18 odsto.

U istraživanju, sprovedenom povodom Međunarodnog dana žena, učestvovalo je više od 23.000 ljudi starijih od 16 godina iz 29 zemalja.

Muškarci generacije Z nalaze se pod većim pritiskom da ispune očekivanja vezana za muškost i rodne uloge, dok su baby boomeri opušteniji i ređe doživljavaju rodnu ravnopravnost kao pretnju, navodi Robert Grim iz Ipsosa.

Kod mlađih generacija izražen je i osećaj nesigurnosti u vezi sa budućnošću i društvenim statusom, što često podstiče stav da napredak žena znači gubitak za muškarce. Podaci Ipsosa pokazuju da Nemačka stoji relativno dobro u međunarodnom poređenju.

Samo 10 odsto ispitanika u Nemačkoj smatra da muškarci imaju koristi od pridržavanja tradicionalnih muških uloga, što je najniži procenat među svim zemljama.

Ideja o ravnopravnoj podeli obaveza ima široku podršku u Nemačkoj. Oko tri četvrtine građana smatra da su oba pola podjednako odgovorna za odgajanje dece, zarađivanje i kućne poslove.

Ipak, Ipsos upozorava da postoji razlika između ličnih stavova i percepcije društvene realnosti.

Na primer, samo 15 odsto građana Nemačke smatra da žene treba da budu primarno zadužene za odgoj dece, ali čak 44 odsto veruje da društvo i dalje očekuje da je to pretežno ženska uloga. Sličan jaz postoji i kada je reč o kućnim poslovima.

Posebno zabrinjava to što mnogi ljudi osećaju pritisak društvenih očekivanja koja ne odražavaju njihove lične stavove, kaže Hejung Čung sa King’s Business School.

Ljudi često imaju progresivnija lična uverenja nego što misle da je društveno prihvatljivo. Ovaj raskorak je posebno izražen kod muškaraca generacije Z, koji su pod jakim pritiskom da se prilagode rigidnim idealima muškosti, ali ponekad i sami očekuju da se žene vrate tradicionalnim ulogama.

U Nemačkoj 37 odsto muškaraca veruje da su žene toliko napredovale da su muškarci sada diskriminisani, dok među ženama taj procenat iznosi 22 odsto.

Istovremeno, 36 odsto žena i 55 odsto muškaraca smatra da je u Nemačkoj već dovoljno učinjeno za rodnu ravnopravnost.

Ipak, 60 odsto žena veruje da bez većeg broja žena na rukovodećim pozicijama u politici i kompanijama neće biti moguće postići stvarnu ravnopravnost, dok isto misli i 43 odsto muškaraca.