Kada govorimo o demenciji, prvo pomislimo na zaboravljena imena, izgubljene ključeve ili pitanje koje starija osoba ponavlja nekoliko puta. Međutim, istraživanja su pokazala da se jedan od ranih znakova može pojaviti tamo gde ga najmanje očekujemo - među neplaćenim računima i svakodnevnim troškovima.
Zamislite čoveka koji je celog života vodio računa o svakom dinaru. Znao je kada stiže penzija, koliko košta struja i kog dana treba da plati telefon. A onda odjednom počinju da stižu opomene. Jedan račun je zaboravio, drugi je platio dva puta, a kada ga pitate gde je novac, ni sam nije siguran.
Porodica će možda pomisliti da su godine učinile svoje, da je čovek rasejan ili umoran. Ipak, kada se takve promene ponavljaju, naročito kod nekoga ko je ranije bio veoma pažljiv sa novcem, vredi obratiti pažnju.
Problemi mogu da počnu šest godina pre dijagnoze
Istraživanje američkog Univerziteta Džons Hopkins, objavljeno u medicinskom časopisu „JAMA Internal Medicine“ 2020. godine, obuhvatilo je više od 81.000 starijih ljudi koji su živeli sami.
Istraživači su uporedili njihove zdravstvene podatke sa podacima o plaćanju finansijskih obaveza.
Otkrili su da su osobe kojima je kasnije dijagnostikovana demencija češće kasnile sa plaćanjem računa čak šest godina pre postavljanja dijagnoze, u poređenju sa ljudima koji nisu razvili ovu bolest.
Kod nekih su se problemi sa kreditnom sposobnošću pojavili oko dve i po godine pre dijagnoze.
Ono što je posebno važno jeste da su se ove promene javljale mnogo pre nego što je bolest zvanično prepoznata.
Novo istraživanje potvrdilo je slične rezultate
Da nije reč samo o jednom istraživanju, pokazala je i analiza Banke federalnih rezervi Njujorka iz 2024. godine, koju je američki Nacionalni institut za starenje predstavio u februaru 2025.
Istraživači su analizirali podatke gotovo 2,5 miliona starijih Amerikanaca, među kojima je oko 500.000 kasnije dobilo dijagnozu Alchajmerove bolesti ili drugog oblika demencije.
Utvrđeno je da su problemi sa otplatom dugova i pad kreditne sposobnosti mogli da počnu oko pet godina pre dijagnoze.
Rad objavljen 2026. godine dodatno je ukazao na to da se poteškoće u donošenju finansijskih odluka mogu javiti godinama pre nego što demencija postane klinički prepoznatljiva.
Na koje promene treba obratiti pažnju?
Prema američkom Nacionalnom institutu za starenje, upozoravajući znaci mogu da budu neplaćeni računi koji se gomilaju, neobične kupovine, novac koji nedostaje sa računa ili sve veće teškoće u razumevanju bankovnih izvoda.
Neko ko je ranije bez problema računao kusur odjednom počinje da greši. Drugi kupuje stvari koje mu nisu potrebne ili ne može da objasni na šta je potrošio novac.
Pojedine osobe mogu postati i podložnije prevarama, jer im je sve teže da procene kome mogu da veruju.
Međutim, jedna zaboravljena uplata nije znak da neko ima demenciju. Svima se dešava da propuste rok, pogrešno izračunaju kusur ili naprave neplanirani trošak.
Razlog za razgovor sa lekarom postoji kada su promene nove, ponavljaju se i počinju da ometaju svakodnevni život.
Šta porodica može da uradi?
Ako primetite da roditelj ili druga starija osoba iz porodice odjednom ima problema sa novcem, nemojte odmah da je optužujete da je neodgovorna.
Razgovarajte mirno, ponudite pomoć oko računa i proverite da li postoje i druge promene, poput zaboravljanja dogovora, ponavljanja istih pitanja ili teškoća u obavljanju ranije poznatih poslova.
Važno je zakazati pregled kod lekara, jer problemi sa pamćenjem ne znače automatski demenciju. Uzrok mogu biti i depresija, loš san, neželjena dejstva lekova, problemi sa štitastom žlezdom ili nedostatak vitamina B12.
Ako osoba pristane, korisno je dogovoriti zajedničku proveru računa i trajnih naloga, kako bi se sprečili dugovi i moguće finansijske prevare.
Niko ne treba da ostane bez samostalnosti samo zato što je jednom napravio grešku.
Ali promenu koja se ponavlja ne treba ni olako pripisivati godinama.
Jer ponekad prvi znak da se nešto menja nije zaboravljeno ime ili datum, već račun koji je godinama stizao i bio plaćen na vreme, a sada iz meseca u mesec ostaje neotvoren.
Komentari (0)