Romani, filmovi i turske sapunice non stop upozoravaju na traume, pa i tragedije koje mogu nastati kad se svekrve mešaju u brakove dece i prave razlike među snajama. No, neke ni danas ne shvataju gde greše. Pročitajte još jedno svedočenje.
“Moja mama dolazi iz brojne, ali siromašne seoske porodice koja je živela od male farme. S druge strane, tata i njegov brat odrasli su u dobrostojećoj gradskoj porodici. U potrazi za većim i boljim životnim prilikama, mama se preselila u grad, gde je upoznala tatu. Zaljubili su se i vrlo brzo se venčali.”
“Međutim, tata je već imao brak iza sebe i još je otplaćivao dugove iz te propale veze, a te je dugove uneo u njihov brak. Mama mu je pomogla da ih otplati, ali ne samo to, već je u prvim godinama njihovog braka izdržavala i njegovog dedu, i dedovog luckastog brata. Kuvala im je, čistila, čak ih je i odevala, uz puno radno vreme na redovnom poslu. Baka fizički oko njih nije radila ništa, ali je zato vodila njihove finansije”, počinje ispovest ćerke i unuke na Quori.
Dvostruki aršini prema snajama
“Tatin brat je oženio jedinicu iz zaista bogate porodice. Svake godine za Božić okupljali bi se svi kod bake s tatine strane koja je mojoj mami ispod jelke redovno stavljala poklon za ‘porodicu’. Ti pokloni bili su tiganji, friteza, komplet posuđa, toster i slično. Nikada nije dobila lični poklon, nešto samo za nju”, opisuje.
“Zatim bi mama morala gledati kako njihova druga snaja, a moja tetka, otvara poklone u kojima su bile, kako koje godine, ali redovno zlatne minđuše, ogrlica, skup komad odeće, narukvica, sve vrlo lično. Kao dete zapamtila sam trenutak kad je otvorila poklon i izvadila prekrasnu večernju haljinu, na šta je baka glasno uzviknula: Mislila sam da bi to mogla nositi na novogodišnjoj zabavi na koju idete.”
Rođendani jednako uvredljivi
“Ni rođendani nisu bili puno drugačiji. Baka bi mami uvek poslala samo čestitku, dok je tetka dobijala i čestitku i novac. Sve je to trajalo godinama, a mama je uvek zadržala vedro lice i zahvaljivala baki na poklonima, bez ijedne reči prigovora. Nikad nije prestala raditi šta god je trebalo za nju i nikada nije sprečavala tatu da ostavi sve i potrči pomoći majci kad god bi ga nazvala”, reči iz kojih se mnogo može naučiti.
Kap koja je prelila čašu
No, kap po kap dok se čaša jednom ne prelije. “Jedne godine u mami se nešto prelomilo. Približavao se Božić i nama se pokvarila mašina za veš. Baka je nazvala tatu i ponudila da nam kupi novu kao božićni poklon mami. Nakon što je prekinuo poziv, moj (nepromišljeni) otac to joj je tako i preneo. Mama je pukla i jasno mu rekla da joj je dosta razlike u načinu na koji se u porodici tretiraju snaje. Tata je to preneo baki i od tada mama nije išla na božićna okupljanja te je dobijala samo božićnu čestitku i 50 evra”.
Ipak, nevoljena snaja je i dalje brinula o svekrvi u bolesti, čistila joj kuću, kupovala namirnice i kuvala. ”Čak i nakon što je tata umro, deset godina pre bake, mama je nastavila sve to činiti za nju. Jednom sam je pitala zašto, a ona mi je odgovorila: ”Zato što je ona majka tvog oca i to činim iz poštovanja prema njemu.“
Unuka i snaja izostavljene iz testamenta
Kraj je zaista grozan. “Deset godina kasnije sedela sam s bakom sama za kuhinjskim stolom i počela je govoriti da treba promeniti testament jer to niko nije uradio otkako je tata umro. Rekla je da bi, ako ostane kako jeste, očev deo pripao mojoj mami i da to treba promeniti jer ona nije porodica. Ostala sam nema pa je nastavila da sam ja porodica i da će tatin deo podeliti između mene i troje dece tatinog brata.”
”Prekinula sam je i rekla da me nije me briga šta će učiniti sa svojim novcem, ali da je ta žena bila supruga njegovog sina koji ju je voleo i da bi trebala poštovati njegov izbor. Dodala sam da sam ja pola proizvod njenog sina, a pola te žene, koja je moja majka i koja se prema njoj odnosila s poštovanjem.” Baka je nedavno umrla, zaključuje autorka, no u testamentu nije uvrstila ni nju ni majku.
Video:
Komentari (0)