Iako na inteligenciju utiču i genetika i sredina, svakodnevne navike mogu doprineti razvoju radoznalosti, koncentracije i kognitivnih sposobnosti.

1. Ograničavaju vreme pred ekranom

Previše vremena uz televizor i druge ekrane može smanjiti prostor za razgovor, igru i stvarnu interakciju, koji su važni za razvoj jezika i mišljenja.

2. Pružaju deci podsticajno okruženje

Razgovor sa decom, čitanje i izlaganje različitim sadržajima pomažu im da razvijaju rečnik i bolje razumeju svet oko sebe.

3. Potiču sviranje instrumenata

Učenje klavira ili drugih instrumenata povezano je sa boljim verbalnim sposobnostima i razvojem određenih kognitivnih veština.

4. Uče ih strpljenju

Deca koja nauče da odlože zadovoljstvo i sačekaju nagradu lakše razvijaju samokontrolu, koncentraciju i sposobnost rešavanja problema.

5. Čitaju im svakodnevno

Čitanje od najranijeg uzrasta podstiče ljubav prema knjigama, obogaćuje rečnik i može pozitivno uticati na kasniji školski uspeh.

6. Podstiču fizičku aktivnost

Kretanje nije važno samo za fizičko zdravlje. Redovna aktivnost može doprineti boljoj koncentraciji i razvoju izvršnih funkcija.

7. Vežbaju zajedno sa decom

Kada roditelji učestvuju u fizičkim aktivnostima, deca dobijaju dodatnu motivaciju, a istovremeno razvijaju kognitivne i motoričke sposobnosti.

8. Biraju kvalitetan vrtić

Kvalitetno predškolsko obrazovanje može imati dugoročan uticaj na obrazovanje, razvoj socijalnih veština i kasniji uspeh.

9. Uče ih novim veštinama

Aktivnosti poput žongliranja mogu doprineti razvoju koordinacije, vizuelne pažnje i kognitivnih sposobnosti.

10. Obogaćuju njihov rečnik

Što više roditelji razgovaraju sa decom i koriste različite reči, to im pružaju više prilika da razviju jezičke sposobnosti.

11. Potiču učenje stranih jezika

Učenje drugog jezika može pozitivno uticati na jezičke sposobnosti i određene akademske veštine.

12. Postavljaju granice za video-igre

Previše vremena uz video-igre može se odraziti na učenje, čitanje, san i druženje, pa je važno pronaći ravnotežu.

Suština je da se dečja radoznalost najviše podstiče kroz razgovor, čitanje, igru, kretanje i učenje novih stvari, uz podršku i aktivno učešće roditelja.