Preobraženje Gospodnje, koje Srpska pravoslavna crkva obeležava 19. avgusta, jedan je od 12 velikih Hristovih praznika. Osim velikog značaja koji ima u hrišćanstvu, ovaj dan u našem narodu vekovima prate brojni običaji i verovanja, a neka od njih posebno se odnose na ono što danas ne bi trebalo raditi.

Naši stari verovali su da se na Preobraženje menja čitava priroda, pa otuda i poznata izreka da se tog dana „preobražava i gora i voda“. Smatralo se da od ovog praznika leto polako počinje da ustupa mesto jeseni, jutra postaju hladnija, a dani kraći.

Prema Jevanđelju, praznik je posvećen događaju na gori Tavor, kada se Isus Hristos preobrazio pred apostolima Petrom, Jakovom i Jovanom i pokazao svoju božansku prirodu.

Ipak, uz crkveno značenje praznika, u narodu su se generacijama prenosila i brojna verovanja.

Žene danas posebno treba da se čuvaju suza

Jedno od najpoznatijih narodnih verovanja kaže da žena na Preobraženje ne treba da plače.

Naše bake verovale su da bi žena koja danas proliva suze mogla da ima razloga za tugu tokom čitave naredne godine. Zato se savetovalo da se, koliko god je moguće, izbegavaju svađe, teške reči i nervoza i da se ovaj veliki praznik provede u miru.

Naravno, reč je o narodnom verovanju, a ne crkvenom pravilu, ali se ono u pojedinim krajevima Srbije sačuvalo do danas.

Nemojte ni da prespavate pola dana

Još jedno staro verovanje odnosi se na spavanje. Govorilo se da onaj ko na Preobraženje spava preko dana može biti pospan i lenj tokom čitave godine.

Zato su naši preci nastojali da ustanu rano i provedu dan budni i aktivni. Preobraženje je simbol promene, pa se verovalo da je upravo danas dobro napraviti prvi korak ka nečemu što dugo odlažete.

U narodu se smatralo i da muškarci ne bi trebalo da provedu praznik u kafani i rasipaju novac. Ideja iza ovog običaja bila je jednostavna – veliki praznik treba provesti umereno, uz porodicu, bez svađe i preterivanja.

Danas se posti, a grožđe ima posebno mesto

Preobraženje pada tokom Gospojinskog posta, pa je praznična trpeza posna. Na ovaj dan dozvoljeno je razrešenje na ribu, ulje i vino.

Posebno mesto zauzima grožđe. U crkvama se tradicionalno osveštava novi rod grožđa, koji se potom deli vernicima. U krajevima gde grožđa nije bilo, na osvećenje se nosilo drugo sezonsko voće.

Za naše pretke Preobraženje je zato predstavljalo mnogo više od jednog datuma u kalendaru. Bio je to trenutak kada se, kako su govorili, „preobražava i nebo i zemlja“, ali i prilika da čovek nešto promeni kod sebe ostavi lošu naviku, izmiri se sa nekim ili konačno započne ono što već dugo odlaže.

A ako je suditi po starom narodnom verovanju, danas posebno treba sačuvati mir u kući, vedrinu i suze ostaviti za neki drugi dan.