Rouz Kosta je tokom detinjstva provedenog s dva brata, kao i kasnije, dok je odgajala svoja dva sina, stalno maštala o tome da ima ćerku s kojom bi mogla da „radi stvari koje rade devojčice“ , ispričala je za Yahoo Parenting.
Zato je Kosta 2015. godine potrošila 100.000 dolara (oko 84,835 evra) kako bi garantovala da će njeno treće dete biti devojčica.
Umesto da prepuste stvar sudbini, Rouz (36), programerka iz Friska u Teksasu, i njen suprug Vinsent Kosta (37), su potrošili 100.000 dolara i prošli kroz sedam rundi vantelesne oplodnje (IVF) — iako nisu imali problema sa plodnošću — kako bi osigurali da će njihovo treće dete biti devojčica.
Sada, kada je četiri meseca trudna i nosi devojčicu kojoj su već dali ime Olivija, Rouz je odlučila da javno govori o procesu „porodičnog balansiranja“ pomoću genetske dijagnoze pre implantacije (PGD). PGD je deo IVF postupka koji omogućava pacijentima da odrede pol embriona, nakon čega mogu odlučiti da u matericu prenesu samo embrione željenog pola.
Shutterstock
„Volim svoje dečake više od svega i ne bih ih menjala ni za šta na svetu, ali imati devojčicu mi je zaista bilo važno,“ rekla je majka Gabrijela (15) i Igora (13).
„Kao majka se osećaš nepotpuno dok ne dobiješ ćerku.“
Rouz objašnjava: „Znam da je ovo pomalo kontroverzna tema, ali isto tako znam da mnogi ljudi — naročito žene koje imaju sličnu želju — žele da saznaju više o tome; kako funkcioniše i šta mogu da urade.“
Sama PGD procedura — kojom se utvrđuje da li embrion ima genetske poremećaje, kao i pol — „zapravo nije ništa novo“, kaže Šari Brasner, ginekološkinja u medicinskom centru Maunt Sinaj u Njujorku, napominjući da pacijenti često prolaze kroz ovaj proces iz zdravstvenih razloga.
Kritika
Međutim, odluka da se embrioni ne vrate u matericu samo zato što bi rezultirali bebom neželjenog pola je korak dalje — i to korak koji su neke evropske zemlje zabranile, dok ga etički protivnici kritikuju kao način stvaranja tzv. „dizajniranih“ beba.
Ipak, praksa trošenja novca kako bi se odredio pol deteta sve više raste i u Sjedinjenim Američkim Državama.
Shutterstock
Kako navodi New York Post, jedan doktor sa ordinacijama u Njujorku i Los Anđelesu je zabeležio porast potražnje za uslugama selekcije pola od čak 250% u poslednjih pet godina.
„Kao i za sve u ovom svetu, uvek će postojati ljudi koji će pokušati da zloupotrebe moć,“ kaže Brasner. „Ali kada tehnologija postoji i dostupna je, ne mislim da je na doktoru da kaže: ‘Neću ti to ponuditi’ ili ‘Ne verujem u to.’ U tom slučaju doktor glumi Boga, a to takođe nije naša uloga.“
Osuda
Rouz priznaje da neki članovi porodice nisu odobravali njihovu želju da dobiju devojčicu, „ali se nisu mešali.“ Par je tokom više od tri godine pokušaja da dobiju Oliviju koristio kontracepciju, kako ne bi rizikovali trudnoću sa dečakom.
Shutterstock
Majka priznaje: „Moj muž je želeo još jedno dete, ali je uvek govorio da mu nije važno da li je dečak ili devojčica.“
Podrška
Ipak, kaže da se oslanjala na Vinsentovu podršku kada bi posumnjala u svoju odluku — naročito nakon spontanog pobačaja 2013. godine.
Shutterstock
„Rekao mi je da zna koliko mi je stalo do toga da dobijemo devojčicu, pa me je podržavao. Uvek je govorio: ‘Hajde da pokušamo. Možeš još jednom.’“
Rouz je svojevremeno izjavila: „Sve je vredelo novca koji smo potrošili.“ I njeni sinovi se slažu, prema njenim rečima. „Sada su stariji i bolje razumeju,“ kaže ona. „Znaju koliko mi je važno da imam devojčicu, pa mi pružaju punu podršku.“
Bonus video:
Možda vas zanima…