Gde se u Evropi najduže živi? Srbija na dnu liste sa skoro 10 godina kraćim životnim vekom od Švajcarske

Izvor: Slobodanka Ćorić Vesti 21.11.2024 16:52 0

Žene i dalje žive mnogo duže od muškaraca u svim zemljama EU, u proseku 5,3 godine duže u 2023

Gde se u Evropi najduže živi? Srbija na dnu liste sa skoro 10 godina kraćim životnim vekom od Švajcarske

Shutterstock

Najveći životni vek ima Švajcarska, u kojoj prosečan Švajcarac živi do 84,2 godine, što je 9 godina duže od prosečnog Srbina. Slede Španija sa 84 godine i Italija sa 83,8 godina.

Prema izveštaju OECD-a, koji je proučavao očekivani životni vek u 39 evropskih zemalja, Srbija je na 37. mestu od 40 zemalja, prenosi Dejli mejl. Sve zemlje u okruženju imaju duži životni vek u odnosu na Srbiju: Slovenija 82 godine, Hrvatska 78,6, Crna Gora 76,9, a Severna Makedonija 76,7. Moldavija je zabeležila najniži očekivani životni vek od 73,3 godine, a ispred su Ukrajina pogođena sukobom sa 74,3 godine i Gruzija sa 73,7 godina. Očekivani životni vek pri rođenju u EU je 2023. godine dostigao 81,5 godina, prema preliminarnim podacima Eurostata, što je skoro godinu dana više nego 2022. i premašuje nivo pre pandemije 2019. godine za 0,2 godine.

SVAKA ŽENA TREBA DA ZNA

img

NEODOLJIVI KOLAČ SA PISTAĆIMA Osvežavajući desert kao osmišljen za proleće, bićete oduševljeni

img

BAKLAVA ČIZKEJK Fenomenalna poslastica od koje će vam poći voda na usta, za sve prilike

img

AJMOKAC SA SPANAĆEM I PILETINOM Rapsodija ukusa u svakom zalogaju, za ručak koji se pamti

Španija je imala najveći očekivani životni vek među zemljama EU sa 84,0 godine 2023. godine, a slede Italija, Malta, Luksemburg, Švedska i Francuska, sa svim ovim zemljama iznad 83 godine. Izvan EU, Švajcarska je imala najveći očekivani životni vek u Evropi sa 84,2 godine. Najniži životni vek u EU zabeležen je u Bugarskoj i Letoniji, sa manje od 76 godina. Razlika između najnižeg i najvećeg životnog veka u EU bila je više od osam godina.

životni vek

Printscreen

 

Žene i dalje žive mnogo duže od muškaraca u svim zemljama EU, u proseku 5,3 godine duže u 2023. Ali rodna razlika se smanjila za skoro godinu dana od 2010, pošto je očekivani životni vek muškaraca rastao brže od žena. Razlika u očekivanom zdravom životnom veku je mnogo manja, jer žene imaju tendenciju da veći deo života provedu sa određenim zdravstvenim problemima ili ograničenjima aktivnosti.

Velike nejednakosti u očekivanom životnom veku postoje ne samo po polu, već i po socio-ekonomskom statusu, bez obzira na meru, da li po nivou obrazovanja, prihodima ili zanimanju. Na primer, u Francuskoj je razlika u očekivanom životnom veku između muškaraca od 35 godina sa fakultetskom diplomom i onih koji nisu završili srednju školu bila 8 godina u periodu 2020-2022. Razlika između najobrazovanijih i najneobrazovanijih žena iznosila je 5,4 godine. Ove razlike u obrazovanju ostale su relativno stabilne poslednjih 30 godina. U Holandiji su ove razlike manje izražene, ali i dalje prisutne, razlika između najobrazovanijih i najneobrazovanijih muškaraca sa 30 godina 2021. godine iznosila je 5,1 godinu, dok je kod žena iznosila 4,1 godinu.

Faktori rizika po zdravlje

U populaciji odraslih u Srbiji tokom protekle dve decenije beleži se porast broja prekomerno uhranjenih i gojaznih (u 2000. godini 17,4% gojaznih, a u 2019. godini 22,9%). Žene su češće pothranjene u odnosu na muškarce, a muškarci češće prekomerno uhranjeni.

I u populaciji dece i adolescenata takođe se beleži porast prekomerne težine. Žene su sklonije sedentarnom načinu života od muškaraca koji su češće fizički aktivni. Preko polovine dece uzrasta 7–14 godina se u svoje slobodno vreme najmanje jednom do dva puta nedeljno bavi fizičkim aktivnostima.

U Srbiji se u periodu 2000–2019. godina uočava trend smanjenja svakodnevnog pušenja cigareta među osobama starosti 20 i više godina sa 33,0% u 2000. godini na 28,5% u 2019. godini. Podaci ukazuju i da za razliku od muškaraca, kod žena ne postoji silazni trend u smanjenju pušenja.

Od kojih bolesti se najviše boluje u Srbiji?

U periodu 2001-2020. godina bolesti sistema krvotoka i maligne bolesti su predstavljale dva vodeća uzroka smrti u većini zemalja, uključujući i Srbiju, a rezultati analize podataka pokazuju da svaki drugi stanovnik Srbije umre od bolesti srca i krvnih sudova, svaki peti od malignih tumora i svaki dvanaesti od posledica povreda, dijabetesa i opstruktivne bolesti pluća.

Na globalnom nivou i u Srbiji depresija je jedan od vodećih uzroka opterećenja stanovnika bolestima. Od depresije u Srbiji pati 5% populacije.

Sve veće opterećenje navedenim bolestima povezano je sa starenjem populacije, visokom učestalošću faktora rizika, nedovoljnim odzivom na skrining. U Republici Srbiji sprovođenje organizovanog skrininga karcinoma dojke, grlića materice i kolorektalnog karcinoma započelo je 2012. godine.

Rezultati istraživanja iz 2019. godine ukazuju na činjenicu da je samo 34,6% žena starosne dobi od 50 do 69 godina obavilo mamografski pregled dojki tokom života, 90% žena kojima je dijagnostikovan rak grlića materice nisu odlazile na redovne ginekološke preglede, dok je testiranje na okultno krvarenje u stolici u poslednje tri godine obavilo samo 10,9% stanovništva starosne grupe 50–74 godine.

Najčešći uzročnici smrti

Najčešći uzrok smrti odraslog stanovništva činile su bolesti sistema krvotoka koje su u ukupnom mortalitetu 2001. godine učestvovale sa 56,1%, odnosno sa 47,6% u 2020. godini, a zatim slede maligni tumori sa učešćem od 18,5% u 2001. godini, odnosno 18,4% u 2020. godini.

Najčešći uzrok smrti stanovništva starijeg od 65 godina činile su bolesti sistema krvotoka koje su u ukupnom mortalitetu u 2001. godini učestvovale sa 62,7%, odnosno sa 51,7% u 2020. godini, a zatim slede maligni tumori sa učešćem od 14,7% u 2001. godini, odnosno 15,8% u 2020. godini.

Takođe, povrede predstavljaju značajan javnozdravstveni problem, naročito u populaciji starijoj od 65 godina. Zapažene su veće stope smrtnosti uzrokovane povredama u ovoj starosnoj grupi, pri čemu padovi predstavljaju vodeći uzrok smrti. U grupi odraslog stanovištva starosti 20–34 godine vodeći uzrok smrti bile su povrede i trovanja, a nakon toga maligni tumori.

Komentari (0)
Loading