Osam sati sna nije stroga biološka potreba, već pravilo koje je nastalo pre više od jednog veka. Novija istraživanja pokazuju da optimalno vreme za odmor može biti drugačije nego što smo godinama verovali. I premalo i previše spavanja povezano je sa određenim zdravstvenim rizicima, a istraživači sve više pažnje posvećuju ne samo dužini sna već i njegovoj redovnosti.

Odakle potiče pravilo o osam sati sna?

Verovatno ste nebrojeno puta čuli da je za zdravlje neophodno osam sati sna. Međutim, malo ko zna da ovo pravilo ne potiče iz medicinskih istraživanja, već iz 19. veka.

U to vreme pojavila se ideja da dan treba podeliti na tri jednaka dela – osam sati rada, osam sati slobodnog vremena i osam sati odmora.

Tako je nastalo pravilo koje se decenijama smatralo zlatnim standardom. Ipak, sa razvojem nauke i novih metoda istraživanja, počelo je da se postavlja pitanje da li je baš osam sati sna potrebno svakom čoveku.

Proučavali su ljude koji žive bez struje i satova, a rezultati su ih iznenadili

Da bi bolje razumeli koliko je sna ljudskom organizmu zaista potrebno, istraživači su proučavali zajednice lovaca i sakupljača, čiji način života u velikoj meri podseća na život naših dalekih predaka.

Istraživanja sprovedena u Tanzaniji, Namibiji i Boliviji pokazala su da ljudi u ovim zajednicama spavaju znatno manje od osam sati.

Njihov noćni san u proseku traje između 5,7 i 7,1 sat.

Zanimljivo je da oni uglavnom ne nadoknađuju san tokom dana, a ipak uspevaju da održe energiju i obavljaju svakodnevne aktivnosti.

Ovi rezultati naveli su istraživače da preispitaju uvreženo mišljenje da je osam sati sna neophodno za svakoga.

Koliko sati sna je zapravo dovoljno?

Iako su rezultati istraživanja tradicionalnih zajednica zanimljivi, oni se ne mogu jednostavno primeniti na savremen način života.

Stres, poslovne obaveze, nedostatak fizičke aktivnosti i različiti zdravstveni problemi mogu značajno da utiču na potrebe organizma za odmorom.

Velika istraživanja sprovedena u industrijski razvijenim zemljama pokazala su da su i nedostatak sna i predugo spavanje povezani sa zdravstvenim rizicima.

Nedovoljno sna dovodi se u vezu sa većim rizikom od srčanih bolesti, moždanog udara, gojaznosti i slabljenja kognitivnih sposobnosti.

S druge strane, preterano dugo spavanje može da bude znak određenih zdravstvenih problema, mada to ne znači da je upravo dug san njihov uzrok.

Prema istraživanjima navedenim u tekstu, raspon sna koji se povezuje sa povoljnim zdravstvenim ishodima kreće se između 6,4 i 7,8 sati, u zavisnosti od pola i individualnih karakteristika.

Istraživanja koja koriste savremene metode, uključujući snimanje mozga i molekularne analize, ukazuju na to da optimalno trajanje sna ne mora nužno da bude tačno osam sati.

Ipak, ne postoji univerzalna brojka koja odgovara svima.

Mlađim ljudima uglavnom je potrebno više sna, dok se potrebe menjaju sa godinama, zdravstvenim stanjem i načinom života.

Neko se oseća odmorno nakon šest sati, dok je drugome potrebno devet sati da bi normalno funkcionisao.

Nije važno samo koliko spavate, već i kada odlazite u krevet

Još jedan važan zaključak istraživanja jeste da kvalitetan odmor ne zavisi isključivo od broja sati provedenih u krevetu.

Redovnost spavanja i usklađenost sa prirodnim ritmom dana i noći mogu biti podjednako važni.

Savremeni način života, veštačko osvetljenje, korišćenje telefona do kasno u noć i neredovno radno vreme često remete naš unutrašnji biološki sat.

Posebno su pogođeni ljudi koji rade u smenama, kao i studenti koji često menjaju vreme odlaska na spavanje.

Neredovan san povezuje se sa lošijim zdravstvenim ishodima, čak i kada osoba povremeno uspe da nadoknadi propuštene sate.

Ipak, ako tokom radne nedelje ne uspevate dovoljno da spavate, dodatni odmor vikendom može biti koristan.

Iako je redovnost važna, ne treba zanemariti ni ukupan broj sati sna tokom nedelje.

Da li onda treba zaboraviti na osam sati sna?

Najvažnija poruka istraživanja jeste da ne treba slepo pratiti jednu brojku.

Potrebe za snom razlikuju se od osobe do osobe, a na njih utiču godine, zdravstveno stanje, fizička aktivnost i svakodnevne obaveze.

Zato nema razloga za paniku ako povremeno ne uspete da odspavate punih osam sati.

Mnogo je važnije da imate dovoljno kvalitetnog sna, da održavate što redovniji raspored odlaska u krevet i da tokom dana ne osećate stalni umor.

Umesto da svako jutro brojite koliko ste sati spavali, obratite pažnju na to kako se osećate kada ustanete i koliko energije imate tokom dana.