Preporuke lekara već više od dve decenije naglašavaju važnost smanjenja unosa soli radi prevencije kardiovaskularnih bolesti. Međutim, novo istraživanje sada ukazuje na to da učestalo dodavanje soli u gotova jela takođe može značajno povećati rizik od razvoja depresije.

Kineski istraživači, koji su analizirali prehrambene navike više od 15.000 odraslih osoba, utvrdili su da pojedinci koji konzumiraju najveće količine soli imaju do 26 odsto veću verovatnoću za razvoj depresije, piše The Sun.

Povezanost soli i depresije

Iako naučnici nisu u potpunosti razjasnili šta stoji iza ove povezanosti, ponudili su nekoliko mogućih objašnjenja. Jedna teorija pokazuje da prekomerna konzumacija soli može preterano stimulisati biološki sistem odgovoran za fizički odgovor na stres, što posledično uzrokuje povećanu proizvodnju hormona stresa.

Istraživači su takođe napomenuli da visok unos soli često izaziva upalne procese u telu. Takve upale mogu negativno uticati na delove mozga zadužene za regulaciju emocija. U članku objavljenom u časopisu Nutritional Neuroscience, naučnici iz bolnice Guangdong naveli su: "Uočena je značajna pozitivna korelacija između učestalosti dodavanja soli u hranu i rizika od depresije."

"Ovi nalazi pokazuju da bi smanjenje učestalosti dodavanja soli hrani mogla biti učinkovita strategija za smanjenje rizika od depresije u opštoj populaciji", zaključili su.

Tokom studije, ispitanici su putem upitnika davali podatke o tome koliko često dodaju so gotovim jelima, ne uključujući sol korišćenu tokom kuvanja. Ponuđene opcije kretale su se u rasponu od "retko" do "vrlo često". Ispitanici su takođe ispunili standardni psihološki upitnik (Upitnik o zdravlju pacijenta) koji procenjuje raspoloženje i interes za svakodnevne aktivnosti tokom prethodne dve nedelje.

Istraživači su takođe otkrili da je genetska predispozicija za veći unos soli povezana s 11 odsto povećanim rizikom od depresivnih simptoma te s 28 odsto povećanim rizikom od velikog depresivnog poremećaja.

Posledice prekomerne konzumacije soli

Autori studije su, međutim, priznali da je istraživanje imalo određena ograničenja te su naglasili potrebu za daljnjim istraživanjima kako bi se veza između unosa soli i raspoloženja definitivno potvrdila. Jedno od ključnih ograničenja jeste oslanjanje na samoprijavljene podatke o prehrambenim navikama, što unosi mogućnost netačnosti usled pristranosti ili grešaka u pamćenju.

Ipak, ovi nalazi su u skladu s prethodnim istraživanjima koja su ultraprerađenu hranu, bogatu solju, šećerom i mastima, povezala s povećanim rizikom od razvoja depresije. Preporučeni dnevni unos soli za odrasle osobe ne bi trebao prelaziti šest grama, što odgovara otprilike jednoj čajnoj kašičici. Uprkos tome, podaci pokazuju da prosečan unos soli kod odraslih premašuje preporučenu količinu i do 40 odsto.

Prekomerna količina soli u organizmu uzrokuje zadržavanje vode u krvotoku, što posledično povisuje krvni pritisak i opterećuje kardiovaskularni sistem.

S obzirom na rastuću prevalenciju poremećaja mentalnog zdravlja na globalnom nivou, svaka promena životnih navika koja može pridoneti poboljšanju opšteg stanja je značajna.

Video: