Nije slučajno što se sve više govori o vagus nervu. Danas je postao centralna tema razgovora o dobrobiti. Razloga je mnogo, no pre svega zbog njegove direktne povezanosti sa stresom i osećajem smirenosti. Sve više stručnjaka govori o njemu, objavljeno je i nekoliko knjiga na tu temu, a postoje i jednostavni načini kako aktivirati taj „auto-put“ koji povezuje mozak i creva, prolazeći kroz grudni koš sve do abdomena.

Psihonutricionistkinja Iciar Digon je to sažeto i vrlo jasno objasnila u jednom od svojih njuzletera: „Taj vagus nerv, koji putuje celim vašim telom, povezuje moždano stablo s gotovo svim organima. To je jedna od zadivljujućih veza između mozga i digestivnog sistema. Kada se povežete s emocijom smirenosti, vagus nerv se aktivira i creva počinju da rade“, objašnjava. Pritom podstiče na pevušenje, pevanje i ponavljanje mantri kako bi se podstakla njegova aktivacija (s punim pravom, u nastavku ćete razumeti zašto).

Upravo zato, kada sam se prepustila stručnim rukama Belen Fernandez, osteopatkinje i fizioterapeutkinje specijalizovane za regulaciju autonomnog nervnog sistema u klinici ,,Amuna Vitality Clinic", toliko je insistirala na važnosti aktiviranja vagusnog nerva malim gestama tokom dana. U većini slučajeva taj regulator odmora i probave (ujedno i ključna komponenta parasimpatičkog nervnog sistema) postaje uspavan i disbalansiran jer živimo u stanju stalne pripravnosti i hipervigilancije. To znači da se druga grana našeg nervnog sistema (simpatički sistem) automatski aktivira jer nas priprema na obranu ili beg u stresnim situacijama.

Drugim rečima, svaki put kada živimo kao da nas progoni lav, simpatički nervni sistem preuzima kontrolu nauštrb vagus nerva. Zato je ključno modulirati oba sistema i podsticati vagusni nerv malim, svakodnevnim navikama poput ovih:

1. Čučanj od 30 sekundi ujutru i uveče

Jedna od preporuka fizioterapeutkinje iz ,,Amuna Vitality Clinic" bila je zadržati se u čučnju 30 sekundi (ujutru i uveče, uz pridržavanje za oslonac ako je potrebno). Taj položaj podstiče vagalnu aktivaciju i uzrokuje vazokonstrikciju u nogama, čime se krv preusmerava ka abdominalnom području, olakšavajući cirkulaciju i funkciju limfnog sistema, kao i disanje. Nije bez razloga da mnogi stručnjaci ovu pozu nazivaju „položajem dugovečnosti“.

2. Grgljanje (ili pevušenje)

Dokazano je: stvaranje vibracija u grlu stimuliše vagus nerv i indukuje osećaj smirenosti. Zato je mantra Om na časovima joge tako važan deo prakse. No vagusni nerv (i prelaz iz stresa u mir) može se aktivirati i jednostavnim pevušenjem omiljene pesme ili, kako savetuje Fernández, grgljanjem vode 30 sekundi.

3. Disanje koje je gotovo poput meditacije

Meditacija je pokazala brojne koristi u aktivaciji parasimpatičkog nervnog sistem i vagusnog nerva. No, kako potvrđuje Belén Fernández, nije za svakoga i ako se ne postigne željeni učinak, može izazvati suprotan rezultat – dodatni stres. Zato preporučuje jednostavnu tehniku disanja pre odlaska na spavanje.

Reč je o tehnici 4-7-8: udah traje 4 sekunde, zadržavanje daha 7 sekundi, a izdah 8 sekundi. Ako u početku nije moguće izdisati punih 8 sekundi, nema problema, važno je ispustiti vazduh u skladu s sopstvenim kapacitetom. Druga tehnika koju preporučuje tokom dana jeste tzv. box breathing: udah 4 sekunde, zadržavanje 4 sekunde i izdah 4 sekunde – kao da disanjem crtate kvadrat.

 

 

Bonus video: