Roditelji često misle da su za razvoj inteligencije deteta neophodne skupe edukativne igračke, posebne aplikacije ili veliki broj vannastavnih aktivnosti. Međutim, stručnjakinja za ranu pismenost Melisa Mekol ističe da je podsticanje kognitivnog razvoja mnogo jednostavnije i da se najvažnije stvari dešavaju upravo kod kuće, kroz svakodnevne interakcije.

Prema njenim rečima, razgovor, pevanje, čitanje i igra od najranijeg uzrasta imaju presudan uticaj na razvoj mozga. Smislene, ponovljene interakcije i blizak odnos sa detetom stvaraju temelj za buduće učenje.

Prvi savet je da se deci čita što češće, ne samo pred spavanje. Knjige mogu biti deo svakodnevice - tokom vožnje, kupanja ili užine. Što je više čitanja, to bolje, jer ono podstiče razvoj jezika i mašte.

Drugi važan korak je uvođenje knjiga koje nisu fikcija. One podstiču radoznalost, proširuju rečnik i pomažu detetu da poveže ono što uči sa stvarnim svetom, čime se ubrzava proces učenja.

Treći savet odnosi se na pevanje. Iako deluje kao zabava, pevanje razvija fonološku svest, odnosno sposobnost prepoznavanja glasova i rima, što je ključno za kasnije učenje čitanja. Istraživanja pokazuju da deca koja se redovno bave muzičkim aktivnostima razvijaju bolje jezičke veštine.

Četvrti važan element je kvalitetan razgovor. Nije presudan samo broj reči koje dete čuje, već razmena - dijalog u kojem roditelj sluša i podstiče dete da izrazi svoje misli. Zastajanje tokom čitanja i razgovor o priči dodatno podstiču razvoj mozga.

Peti savet je igra. Slobodna, kreativna igra sa jednostavnim, neelektronskim igračkama razvija radoznalost i maštu. Važno je da roditelji budu prisutni i fokusirani na dete, bez ometanja telefonom.

Stručnjakinja naglašava da savršenstvo nije cilj. Najvredniji alati za razvoj deteta su roditeljsko prisustvo, glas i pažnja, jer upravo svakodnevni trenuci oblikuju dečji mozak.