Pravoslavna Nova godina ili srpska Nova godina, kako je najčešće nazivamo, dočekuje se 13. januara u ponoć. Duga tradicija proslavljanja ustalila je u našem narodu i određene običaje koji se i danas poštuju za sreću i blagostanje.

 

Jede se božićna pečenica

 

Prema narodnim običajima uoči Nove godine sprema se svečana večera, gde ukućani sa gostima, prijateljima i rođacima uz veselje i pesmu čekaju ponoć. Tačno u ponoć, svi se ljube i jedni drugima čestitaju dolazak Nove godine sa željama za dug život, dobro zdravlje i sreću.

 

Na sam dan Nove godine odlazi se u crkvu, a posle se obavlja svečani ručak. Tog dana jede se glava božićne pečenice, a to je najčešće glava jagnjeta ili praseta, a domaćice mese novogodišnju česnicu - vasilicu.

 

Pored Nove godine, koja je poznata i pod nazivom Mali Božić, 14. januara obeležavaju se još dva značajna praznika: Obrezanje Gospoda Isusa Hrista i Sveti Vasilije Veliki. Crkva ispraća staru i dočekuje novu godinu na duhovni način, molitvama i bogosluženjima.

 

Za napredak tokom cele godine

 

Toga dana u nekim krajevima Srbije spaljuju se ostaci badnjaka, a pored vasilice, običaj je da se mese i krofne u koje se, kao i za Božić, stavlja novčić.

 

Takođe, veruje se da, pored bogate trpeze, na ovaj dan u kuću treba uneti neku novu stvar, kupljenu tog dana, kako bi kuća i ukućani tokom cele godine imali napretka.

 

Video: