Ako vam je ostalo pepela od prvomajskog roštiljanja ili ste ložili grane nakon orezivanja voćaka – ne bacajte ga! Umesto toga, iskoristite ga za zdraviji i rodniji paradajz.
Pepeo kao prirodno đubrivo
Drveni pepeo sadrži obilje hranljivih materija koje paradajz lako upija. U zavisnosti od toga da li je sagorelo tvrdo ili meko drvo, variraće i količina hranljivih sastojaka, ali u svakom slučaju – pepeo je bogat kalijumom, kalcijumom i magnezijumom.
Kalcijum štiti paradajz od truleži ploda.
Kalijum bukvalno duplira prinos i važniji je čak i od kalcijuma za opšte zdravlje biljke.
Magnezijum čini listove jakim i zelenim – ako primetite da su listovi žuti i uvijeni, možda vašoj biljci nedostaje baš ovaj element.
Zanimljivo je da je u Finskoj sprovedena studija koja je pokazala da dodavanje pepela paradajzu znatno povećava rodnost biljke.
Pepeo za regulaciju pH vrednosti zemljišta
Paradajz voli blago kiselu zemlju – idealan pH je nešto ispod 7. Ako je zemlja previše kisela (ispod pH 6), paradajz ne može pravilno da usvaja hranljive materije.
Umesto krečnjaka, koji deluje sporo, možete koristiti pepeo – brže deluje i prirodno podiže pH vrednost, bez rizika da zemlju učini previše bazičnom. Pepeo je rastvorljiv u vodi i sadrži prirodni kreč.
Pepeo kao zaštita od štetočina
Osim što hrani biljke, pepeo je i odlična barijera protiv puževa i lisnih vaši. So iz pepela iritira i odbija štetočine, ali imajte na umu – čim se pepeo pokvasi, gubi svoju moć. Najbolje ga je posuti po zemlji u suvom stanju, kasnije tokom dana, ali izbegavajte da dodiruje listove i stabljike da ne bi došlo do oštećenja.
Pepeo u kompostu
Drveni pepeo je i sjajan dodatak kompostnoj gomili – njegova alkalnost i visoki sadržaj kalijuma obogaćuju kompost. Samo povremeno dodajte ohlađeni, suvi pepeo uz ostale materijale, i kompost će biti još vredniji za vaše biljke.
