Banana je mnogima omiljeno voće, ali ako vodite računa o nivou šećera u krvi, važno je da obratite pažnju na njenu zrelost. Nije isto da li jedete čvrstu, zelenkastu bananu, potpuno žutu ili onu sa tamnim tačkicama po kori. Kako banana sazreva, menja se njen sastav, a samim tim i način na koji organizam prerađuje ugljene hidrate.
Istraživanja pokazuju da stepen zrelosti banane može da utiče na glikemijski odgovor, odnosno na to koliko brzo i u kojoj meri šećer u krvi raste nakon konzumiranja ovog voća.
Zelena banana sadrži više otpornog skroba
Zelene, odnosno nedovoljno zrele banane, imaju veći udeo skroba, od čega značajan deo čini takozvani otporni skrob. On se ne razgrađuje u tankom crevu na isti način kao obični skrob, već se ponaša slično dijetalnim vlaknima.
Zbog toga se sporije vari i ne dovodi do tako brzog oslobađanja glukoze u krvotok. Kako banana sazreva, deo skroba postepeno se pretvara u jednostavnije šećere, pa se menja i njen uticaj na nivo glukoze.
Prema podacima Univerziteta Harvard, glikemijski indeks blago nedozrele banane iznosi oko 42, dok je kod zrele banane oko 51.
Šta se dešava kada banana požuti?
Žuta banana je zrelija, mekša i slađa od zelene. Tokom sazrevanja skrob se razgrađuje i pretvara u šećere, zbog čega plod dobija karakterističan sladak ukus.
To ne znači da žute banane treba izbegavati. One i dalje sadrže vlakna, vitamine i minerale, a njihov glikemijski indeks i dalje se uglavnom svrstava u nisku kategoriju.
Međutim, ako pratite šećer u krvi, važno je da vodite računa o veličini porcije i ukupnoj količini ugljenih hidrata koju unosite tokom obroka.
A šta je sa prezrelom bananom?
Banana sa braon tačkicama po kori sadrži manje skroba, a više jednostavnih šećera nego zelena banana. Zbog toga se ugljeni hidrati iz nje mogu brže razgraditi i apsorbovati.
Jedno istraživanje objavljeno u časopisu „Diabetic Medicine“ ispitivalo je kako različit stepen zrelosti banana utiče na šećer u krvi kod osoba sa dijabetesom tipa 2. Rezultati su pokazali da je glikemijski indeks nedozrele banane bio 43, dok je kod prezrele iznosio 74. To ukazuje na razliku u glikemijskom odgovoru u zavisnosti od zrelosti ploda.
Ipak, rezultati jednog manjeg istraživanja ne znače da će svaka prezrela banana izazvati veliki skok šećera kod svih ljudi.
Koliko šećera i ugljenih hidrata ima banana?
Prema podacima Fakulteta javnog zdravlja Univerziteta Harvard, jedna banana srednje veličine sadrži približno:
- 110 kalorija
- 28 grama ugljenih hidrata
- 15 grama prirodnih šećera
- 3 grama vlakana
- 450 miligrama kalijuma.
Zbog sadržaja ugljenih hidrata, veličina porcije je važna, posebno kod osoba koje imaju dijabetes ili predijabetes.
Kako jesti bananu da bi ste kontrolisali šećer u krvi?
Stručnjaci organizacije „Diabetes UK“ savetuju da osobe koje prate nivo glukoze vode računa o količini voća koju pojedu odjednom i da rasporede unos ugljenih hidrata tokom dana.
Evo nekoliko korisnih smernica:
- Birajte manju bananu umesto velike.
- Jedite celo voće umesto da ga cedite ili pripremate kao sok.
- Kombinujte bananu sa namirnicama koje sadrže proteine ili zdrave masti, poput običnog jogurta ili orašastih plodova.
- Obratite pažnju na ukupnu količinu ugljenih hidrata u obroku.
- Ako imate dijabetes, pratite kako vaše telo reaguje na različite namirnice i pridržavajte se saveta lekara ili nutricioniste.
Koju bananu je onda najbolje izabrati?
Ako vam je cilj da smanjite nagle promene šećera u krvi, blago zelena ili tek požutela banana može biti bolji izbor od veoma zrele, sa mnogo tamnih tačkica. Razlog je veći sadržaj otpornog skroba i sporija razgradnja ugljenih hidrata.
Ipak, to ne znači da morate potpuno da izbacite žute ili prezrele banane iz ishrane. Mnogo je važnije koliko voća jedete, kakav je ostatak obroka i kako vaš organizam reaguje.
Banana može biti deo uravnotežene ishrane i kod osoba sa dijabetesom, samo je važno voditi računa o porcijama.
Video:
Komentari (0)