Nova studija je otkrila da nosne ćelije deluju kao prva linija odbrane protiv obične prehlade, i rade zajedno kako bi blokirali rinovirus ubrzo nakon infekcije. Brza antivirusna reakcija može zaustaviti virus pre nego što se pojave simptomi. Ako je ta reakcija oslabljena ili odložena, virus se širi i izaziva upalu i probleme sa disanjem. Studija ističe zašto reakcija organizma često znači više od samog virusa.

Kada sam odrastao, kada bi jedan član porodice uhvatio prehladu, bilo je samo pitanje vremena kada ćemo svi početi da kašljemo i kijamo. Ali među svima nama, moje prehlade su bile najgore. Dok su se roditelji i sestra oporavljali za nekoliko dana, ja bih bio bolestan još duže. Ispostavilo se da postoji razlog za to: prema studiji, sve zavisi od toga kako telo reaguje na virus.

Evo šta treba da znate.

Nalazi studije

Da bi sproveli studiju, istraživači su kreirali laboratorijski model sluzokože ljudskih nosa, kaže dr Elen F. Foksman, vanredni profesor laboratorijske medicine i imunobiologije na Medicinskoj školi Jejl i glavni autor studije. Korišćenjem ovog modela, ispitivali su kako zajednica ćelija u nosu reaguje na infekciju rinovirusom.

„Otkrili smo da ponekad ćelije pokreću vrlo brzu antivirusnu odbrambenu reakciju koja ograničava infekciju na manje od 2% ćelija“, objašnjava dr Foksman za Real Simple. „Međutim, kada je brza odbrana odložena ili preplavljena velikom infektivnom dozom virusa, aktiviraju se dodatne reakcije koje dovode do prekomerne proizvodnje sluzi i upale.“

Nalazi sugerišu da isti virus obične prehlade može izazvati vrlo malo proizvodnje sluzi i upale, ili mnogo sluzi i upale — karakteristike koje se javljaju kod prehlade u nosu, a kod plućnih puteva mogu izazvati šištanje ili probleme sa disanjem.

„Naši rezultati takođe su otkrili neke faktore koji utiču na to koja će reakcija nastupiti — na primer, visoka infektivna doza dovodi do više ‘loših’ reakcija — ali još uvek pokušavamo da otkrijemo dodatne faktore koji uključuju prelazak između ‘dobre’ i ‘loše’ reakcije“, kaže dr Foksman.

Šta su rinovirusi?

Pa, šta su uopšte ovi virusi koji izazivaju prehladu? Ukratko, rinovirus je veoma zarazan virus koji izaziva oko 50% običnih prehlada, kaže dr Nikil Bajanij, vanredni profesor na Texas Christian University specijalizovan za infektivne bolesti.

„On inficira epitelne ćelije koje oblažu nos i gornje disajne puteve, što dovodi do replikacije virusa i ponekad do upale“, dodaje dr Šruti Gohil, specijalista infektivnih bolesti i zamenik direktora epidemiologije i prevencije infekcija u ,,UCI Health".

Prema dr Foksman, telo se bori protiv virusa kako bi zaustavilo njegovu replikaciju, a ishod infekcije i simptomi zavise od tipa odbrambene reakcije koja se aktivira u zaraženom tkivu. Prehlade izazvane rinovirusima obično su blage, a simptomi nestaju za sedam do 10 dana; međutim, osobe sa visokim rizikom, poput pušača, astmatičara, pacijenata sa hroničnom opstruktivnom plućnom bolešću ili drugim hroničnim respiratornim stanjima, mogu imati duže simptome, kaže dr Grant Fowler, predsednik katedre porodične medicine na Burnett School of Medicine, Texas Christian University.

Virusi se klasifikuju kao „RNA“ ili „DNA“ virusi, kaže dr Marisa Montekalvo, profesor medicine i direktor zdravstvenih usluga na ,,New York Medical College". Generalno, RNA virusi lako menjaju ili mutiraju.

„Rinovirus je RNA virus koji ima najmanje 100 različitih tipova, tzv. serotipova“, objašnjava ona. „Izaziva simptome prehlade tako što inficira nosnu sluzokožu, ali može inficirati i sinuse ili pluća.“ Infekcija može da se dogodi bilo kada tokom godine, ali je uopšteno češća u proleće i jesen.

Šta određuje težinu prehlade?

Pored nalaza studije, verovatno postoje i drugi faktori koji određuju koliko će prehlada biti teška. Neki od faktora koji nisu uključeni u ovu studiju su starost, genetika, prethodne infekcije koje su mogle da izgrade imunitet, alergije, hronične plućne bolesti i faktori životnog stila, kao što su san, stres, ishrana i pušenje, kaže dr Šruti Gohil.

Pored toga, osnovna stanja poput bolesti pluća, imunokompromitovanosti ili opstrukcije gornjih disajnih puteva mogu dovesti do ozbiljnijih simptoma kod infekcije rinovirusom, dodaje dr Marisa Montekalvo. „Na primer, ako je osoba sklona sinusitisu, prehlada može da se zakomplikuje infekcijom sinusa, što čini infekciju težom i produžava oporavak“, objašnjava ona.

Težina prehlade takođe zavisi od količine virusa kojoj ste bili izloženi. „Pranje ruku i pažljivo izbegavanje kontakta sa zaraženim osobama pomaže telu da brže ograniči infekciju i da simptomi budu blaži“, kaže dr Elen F. Foksman.

Kako se leči obična prehlada?

Iako ne postoji lek za običnu prehladu, postoje načini da se simptomi ublaže i da se osećate bolje. „Većina prehlada prolazi za sedam do 10 dana, ali ovi koraci mogu učiniti da se osećate udobnije i skratiti period kada ste bolesni“, kaže dr Gohil. Prema lekarima sa kojima smo razgovarali, ti koraci uključuju:

  • Odmor

  • Održavanje hidracije vodom ili toplom supom

  • Korišćenje ovlaživača vazduha ili topla para iz tuša za olakšanje zagušenja

  • Lekovi bez recepta (npr. ibuprofen, dekongestivi)

  • Slani rastvori za nos

  • Med ili pastile za grlo protiv kašlja

  • Grgljanje tople slane vode

  • Izbegavanje dima i zagađenja

 

Bonus video: