Ako ste primetili da vam je pritisak poslednjih dana viši nego inače, možda nije slučajnost. Promena vremena i pad temperature mogu da utiču na krvne sudove i dodatno opterete srce. Posebno bi trebalo da budu oprezni ljudi koji već imaju hipertenziju, ali i svi koji primete da im se vrednosti na aparatu iznenada menjaju.

Tek što smo se navikli na tople dane, vreme je ponovo počelo da se menja. Prema prognozi RHMZ-a, danas, 21. septembra, u Srbiji je svežije, uz povremeno jak vetar i ponegde kišu.

I dok jedni razmišljaju da li je vreme da izvade jakne iz ormara, drugi primećuju nešto sasvim drugo. Aparat za pritisak ujutru pokazuje više vrednosti nego obično.

Možda ste i sami čuli nekoga od starijih kako kaže: „Čim zahladni, meni pritisak poludi.“

Iako nije svaka promena na aparatu posledica vremena, hladnoća zaista može da utiče na krvni pritisak. Britanska fondacija za srce (British Heart Foundation) objašnjava da naše telo na niže temperature reaguje promenama u krvnim sudovima, zbog čega srce mora da uloži dodatni napor.

Evo zašto se to dešava, ko bi trebalo da obrati posebnu pažnju i kada je važno da ne čekate da pritisak sam od sebe padne.

Šta se zapravo dešava u telu kada zahladni?

Kada izađemo iz toplog stana na hladan vazduh, naše telo pokušava da sačuva toplotu. Jedan od načina na koji to radi jeste sužavanje krvnih sudova, naročito u koži, prstima ruku i nogu.

Taj proces naziva se vazokonstrikcija.

Zamislite crevo kroz koje protiče voda. Kada se prostor kroz koji voda prolazi suzi, otpor protoku se povećava. Slično se dešava i sa krvnim sudovima.

Srce tada mora snažnije da radi kako bi krv stigla do svih delova tela, a krvni pritisak može da poraste.

Britanska fondacija za srce navodi da je ovo prirodna reakcija organizma na hladnoću, ali da dodatno opterećenje može predstavljati problem ljudima koji već imaju bolesti srca i krvnih sudova.

Zbog toga neko ko leti ima relativno stabilan pritisak može da primeti više vrednosti tokom hladnijih dana.

Naravno, to ne znači da će svima pritisak skočiti čim temperatura padne za nekoliko stepeni, niti da je svaka povišena vrednost posledica vremena.

Ko bi posebno trebalo da pripazi?

Veći oprez potreban je ljudima koji već imaju visok krvni pritisak, koronarnu bolest ili druge srčane probleme.

Ako srce već radi pod opterećenjem, naglo izlaganje hladnoći može dodatno otežati njegov rad. Kod osoba sa anginom pektoris, na primer, tegobe se mogu pojačati tokom hladnih dana, naročito prilikom fizičkog napora.

Zato nemojte da vas zavara to što se osećate sasvim dobro dok sedite u toploj sobi.

Nagao izlazak na hladnoću, naročito uz teži fizički posao, može da predstavlja dodatni napor za organizam.

Ako već pijete lekove za pritisak, nastavite da ih uzimate onako kako vam je lekar propisao. Nemojte sami povećavati, smanjivati ili preskakati dozu samo zato što se vreme promenilo.

Pritisak vam je jutros viši? Nemojte odmah da paničite

Zamislite sledeću situaciju.

Ustali ste, popili kafu, požurili da završite nekoliko kućnih poslova, a onda seli i izmerili pritisak.

Aparat pokazuje vrednost višu od one na koju ste navikli.

Prva reakcija je često zabrinutost. Neki odmah posegnu za još jednom tabletom, dok drugi počnu da mere pritisak na svakih nekoliko minuta.

Međutim, jedno merenje ne govori dovoljno o tome šta se zaista dešava.

Američko udruženje za srce savetuje da pritisak merite u miru, nakon najmanje pet minuta odmora. Kafu, cigarete i fizičku aktivnost trebalo bi izbegavati najmanje 30 minuta pre merenja.

Sedite, naslonite leđa, oslonite stopala na pod i postavite ruku u visinu srca.

Izmerite pritisak dva puta, sa razmakom od jednog minuta, i zapišite rezultate.

Ako su vrednosti uporno više nego obično, obratite se lekaru. Nemojte ih automatski pripisivati hladnom vremenu.

Kada visok pritisak postaje razlog za hitnu pomoć?

Ovo je deo koji je posebno važno zapamtiti.

Visok krvni pritisak često ne izaziva nikakve primetne simptome. Ne morate imati glavobolju, vrtoglavicu ili osećaj lupanja srca da bi vrednosti bile povišene.

Zato nije dobro oslanjati se isključivo na to kako se osećate.

Ako aparat pokaže sistolni pritisak viši od 180 ili dijastolni viši od 120 mmHg, a nemate alarmantne simptome, sačekajte najmanje jedan minut i ponovite merenje. Ako je rezultat i dalje tako visok, kontaktirajte lekara što pre.

Ako se uz izrazito visok pritisak jave bol u grudima, otežano disanje, iznenadna slabost ili utrnulost, smetnje vida ili govora, ne čekajte da vrednosti same padnu. To može biti hipertenzivno hitno stanje i potrebno je odmah pozvati hitnu pomoć.

Imajte na umu da iznenadan jak bol u grudima ili znaci moždanog udara zahtevaju hitnu reakciju i kada ne znate koliki vam je pritisak.

Kako da sačuvate srce kada krenu hladniji dani?

Nije potrebno da se zatvorite u kuću čim temperatura padne. Ipak, nekoliko jednostavnih navika može pomoći da izbegnete nepotrebno opterećenje.

Za početak, oblačite se slojevito i trudite se da vam bude prijatno toplo, posebno kada duže boravite napolju.

Ako imate srčane tegobe, izbegavajte iznenadan, intenzivan fizički napor na velikoj hladnoći. Redovno kretanje je i dalje važno, ali prilagodite aktivnost vremenskim uslovima i svojim mogućnostima.

Britanska fondacija za srce savetuje osobama sa srčanim oboljenjima da tokom hladnih dana vode računa o zagrevanju, redovnom uzimanju terapije i odgovarajućoj fizičkoj aktivnosti.

Ako imate hipertenziju, korisno je i da vodite dnevnik pritiska. Tako ćete lakše primetiti da li se radi o jednom neobičnom rezultatu ili o promeni koja traje danima.

Ponesite zabeležene vrednosti na sledeću kontrolu. One lekaru mogu pomoći da proceni koliko je vaša terapija delotvorna.

 

Ne krivite uvek vreme

Kada nas zaboli glava, kada smo umorni ili aparat pokaže viši pritisak, lako je reći: „Ma to je zbog vremena.“

Nekada hladnoća zaista može biti jedan od razloga.

Ali nije svaki skok pritiska bezazlen, niti je dobro čekati danima da se vreme popravi u nadi da će se i vrednosti vratiti u normalu.

Ako primetite da vam je pritisak često viši nego ranije, naročito ako već imate hipertenziju, razgovarajte sa lekarom.

Jer vremensku prognozu ne možemo da promenimo, ali možemo da proverimo kako naše telo reaguje na promene i da na vreme prepoznamo kada mu je potrebna pomoć.