Zima nije gotova — meteorolozi i klimatolozi sve češće upozoravaju na prodore hladnog vazduha sa severa, poznatog kao sibirski anticiklon. Takvi prodori mogu da donesu dramatično zahlađenje, mrazeve i opasne temperature koje prete zdravlju i bezbednosti ljudi i životinja. 

Ekstremno hladan vazduh i vetar zajedno mogu dovesti do osećaja temperature mnogo niže nego što stvarno jeste — tzv. wind chill efekta — što je više nego ozbiljno upozorenje, jer izloženost takvom hladnom može izazvati smrzotine za samo nekoliko minuta.

Da ne budete uhvaćeni nespremni, evo kako se pravi pravi plan pripreme i šta lekari i stručnjaci preporučuju.

 1. Pripremite svoj dom i opremu

Zatvorite ulaze hladnoći

  • Zaptivajte prozore i vrata kako propuh ne bi ulazio u prostorije.

  • Provjerite izolaciju na zidovima i tavanu — dobra toplinska barijera znači manje troškova i više sigurnosti.

Napravite zalihe i opremu

  • Spremite hitni komplet sa vodom, hranom koja se ne kvari, baterijskim lampama, rezervnim baterijama, lekovima i toplim pokrivačima.

  • Napunite rezervoar goriva u automobilu jer gorivo pomaže i da se vozilo ne ugasi usled hladnoće.

  • Provjerite rad grejnih uređaja i detektora za ugljen-monoksid — opasnost od trovanja raste kada se koristi dodatno i improvizovano grejanje.

2. Obucite se pametno — slojevito i toplo

Strogi hladni talasi zahtevaju da telo zadrži toplotu:

  • Nosite više tankih slojeva odeće umesto jednog debelog — vazduh između slojeva deluje kao prirodni izolator.

  • Zaštitite ekstremitete (ruke, stopala, glavu) jer se toplota najbrže gubi baš kroz njih. Gumene, vodootporne čizme, tople čarape, rukavice i kapa su obavezni.

  • Pokrijte nos i usta šalovima ili maskama — hladan vazduh direktno utiče na pluća i može izazvati vazospazam i nelagodu.

3. Zdravstveni saveti — Ne potcenjujte hladnoću

Lekari upozoravaju: ekstremno niske temperature remete cirkulaciju, mogu da oslabe imuni sistem i povećaju rizik od respiratornih problema.
Evo šta da imate na umu:

Prepoznajte rane znake opasnosti

  • Hipotermija: ćud, drhtanje, zbunjenost, spor govor i osećaj slabosti signaliziraju pad telesne temperature.

  • Smrzotine: koža koja postaje ispana, tvrda ili bez osećaja zahteva hitnu pažnju.

Ako primetite ove simptome — odmah potražite toplo mesto, skinite mokru odeću, pokrijte telo i, po mogućnosti, potražite medicinsku pomoć.

4. Ako morate napolje — radite to pametno

  • Izbegavajte duga izlaganja napolju bez nužne potrebe.

  • Planirajte rutu i vreme boravka napolju — jutarnji i večernji sati su najhladniji.

  • Ako morate da čistite sneg ili radite fizičke poslove, radite polako i u intervalima jer nagli napor na hladnoći opterećuje srce.

 5. Briga o najranjivijima

Najviše su ugroženi:

  • Deca i stariji ljudi — oni teže održavaju telesnu toplotu.

  • Osobe sa zdravstvenim problemima, naročito srčanim i respiratornim.

  • Kućni ljubimci i životinje — i njima je potrebna zagrejana, zaštićena životna sredina i pristup nesmrznutoj vodi.

SAVET DOKTORA

Stručnjaci savetuju: hladna sezona je bolje pripremiti, nego se kasnije suočavati sa posledicama. Planiranje i priprema smanjuju rizik od povreda, bolesti i havarija. Redovno proveravajte prognozu i reagujte na vreme — hladnoća ne čeka.