- Umro je drug Tito.
Ovim jednostavnim rečima voditelja na Jugoslovenskoj televiziji, na današnji dan pre 41 godinu završen je veliki istorijski period na Balkanu, a počeo je uvod u propast Jugoslavije i svake od budućih država naslednica pojedinačno.
SVAKA ŽENA TREBA DA ZNA

NEODOLJIVI KOLAČ SA PISTAĆIMA Osvežavajući desert kao osmišljen za proleće, bićete oduševljeni

BAKLAVA ČIZKEJK Fenomenalna poslastica od koje će vam poći voda na usta, za sve prilike

AJMOKAC SA SPANAĆEM I PILETINOM Rapsodija ukusa u svakom zalogaju, za ručak koji se pamti
Godinama su ljudi tačno u 15:05 stajali mirno, dok su sirene svirale, kako bismo se setili momenta kad je Tito umro u Ljubljani.
Nekako, kad su te sirene prestale da se oglašavaju, počele su da se oglašavaju druge sirene, one koje su najavljivale bombe, kako one koje smo bacali jedni po drugima, tako i one koje je na nas bacao NATO pakt.
Josip Broz Tito, doživotni predsednik SFRJ i Saveza komunista Jugoslavije, preminuo je 4. maja 1980. godine u Ljubljani, u 15:05. sati. U času smrti imao je skoro 88 godina, ali je u zadnjih godinu dana bio u državničkim posetama Kuvajtu, Rumuniji, Sovjetskom Savezu, Siriji, Jordanu, Alžiru, Libiji, Malti i Kubi.
Prema Evroviziji, pogrebna ceremonija Josipa Broza drugi je najgledaniji TV događaj u 20. veku nakon sletanja Misije Apolo 11 na Mesec.
- Njegovo lice ima nešto od onih fizionomija koje podsjećaju na čelik. Svijetlim očima gleda preko cvikera vrlo hladno, ali energično i mirno - ovu rečenicu zapisao je reporter Novosti 1928. godine opisujući Josipa Broza Tita nakon nastupa pred sudom u Zagrebu koji ga je osudio na strogu kaznu zatvora zbog komunističke delatnosti.

Profimedia
- Svi su bili fascinirani njegovim pogledom. Očima je ostavljao utisak i na prijatelje i na neprijatelje - kaže za BBC na srpskom Jože Pirjevec, slovenački istoričar i autor dvotomne Brozove biografije Tito i drugovi u kojoj je celo poglavlje posvećeno upravo Titovim očima i započeto pomenutim citatom.
Kada su se 4. maja 1980. godine te oči ugasile, ceo svet je počeo da se sprema na put - na sahranu Josipa Broza Tita. Tito je umro u Ljubljani 4. maja 1980. godine, a dok je njegovo telo Plavim vozom putovalo ka Beogradu, na beogradski aerodrom počele su da pristižu strane delegacije.
U Beogradu se 8. maja 1980. okupilo 218 delegacija iz 126 zemalja, zabeležili su u knjizi Titova poslednja bitka autori Stane Ivanc i Radoslav Mirosavljev.
Sve svetske agencije prenele su kao hitnu vest o Brozovoj smrti, a u Alžiru je prekinuto zasedanje centralnog komiteta koji je minutom ćutanja odao počast jugoslovenskog predsednika, zabeleženo je u knjizi Titova poslednja bitka.
U Jugoslaviji je proglašena sedmodnevna žalost.
U ambasadi SFRJ u Vašingtonu, zazvonio je telefon.

Profimedia
Slušalicu je podigao jugoslovenski ambasador Budimir Lončar - sa druge strane bio je američki predsednik Džimi Karter.
- Nazvao je da mi izrazi saučešće u ime Vlade i naroda i da kaže da razmišlja da dođe na sahranu, ali da ima neke probleme unutrašnje politike - seća se za BBC na srpskom Lončar.
Karter će se u avion za Beograd ipak ukrcati tek nešto više od mesec dana nakon Titove smrti.
Tako je izbegao susret sa generalnim sekretarom Komunističke partije Sovjetskog saveza Leonidom Brežnjevim i još nekim političkim protivnicima iz sveta, još uvek podeljenog Hladnim ratom, koji su se okupili u Beogradu tog 8. maja.
Sahrani je prisustvovala i britanska premijerka Margaret Tačer, prva žena na čelu Velike Britanije.

Profimedia
Od Tita su se 8. maja u Beogradu, između ostalih, oprostili i Leonid Brežnjev, britanska kraljica Elizabeta Druga i premijerka Margaret Tačer, indijska premijerka Indira Gandi, predsednik Rumunije Nikolae Čaušesku, prvi predsednik Severne Koreje Kim Il Sung, Kenet Kaunda, predsednik Zambije i Sadam Husein, predsednik Iraka.
Ljudi sa Zapada, sa Istoka, iz Afrike, Amerike, Azije - svi se poklonili Titu kao čoveku koji je interpretirao dve ideje, dodaje. Holom Skupštine SFRJ u kojoj je bio izložen kovčeg prošle su delegacije sa svih meridijana kako bi položile cveće i vence i izjavile saučešće
Pogrebna povorka sa Titovim telom stigla je do zgrade Skupštine SFRJ u Beogradu 5. maja.
Kovčeg sa posmrtnim ostacima prikriven je jugoslovenskom zastavom i izložen u centralnom holu.
U naredna dva dana, holom će proći delegacije sa svih meridijana kako bi položile cveće i vence i izjavile saučešće.

Profimedia
Kada je pogrebna povorka 8. maja, oko podneva, krenula iz zgrade Skupštine ka Dedinju, gde je Tito sahranjen u Kući cveća, Ivan Ivanji, Titov prevodilac za nemački jezik, sedeo je u holu Saveznog izvršnog veća, današnje Palate Srbija.
Na televiziji je, kao i veliki broj Jugoslovena, pratio šta se dešava na beogradskim ulicama na kojima su se okupile reke ljudi iz čitave zemlje kako bi se oprostile sa Titom.
- Kada su kazaljke na časovnicima počele da se bliže podnevu, počele su da se prazne ulice u svim jugoslovenskim gradovima, selima i zaseocima.
Muzej Jugoslavije i Kuću cveća na Dedinju svake godine 4. maja poseti veliki broj ljudi, uglavnom iz bivše Jugolsavije.
Tito je danas na granici između mita i realnosti - dok za jedne ostaje najveći sin jugoslovenskih naroda i narodnosti, svetski priznat političar i glavni šraf u nekadašnjoj osovini - bratstvo i jedinstvo - za druge je strani špijun koji je radio na podrivanju nacionalnih interesa i identiteta jedne od suprotstavljenih strana.
Za Brozovog ambasadora u Vašingtonu, Lončara, sećanje na Tita ostalo je na beogradskim ulicama 8. maja 1980. godine.
- Najimpresivnija je bila reakcija naroda - polazak povorke iz Ljubljane, zaustavljanje u Zagrebu, doček u Beogradu.
- Kolone ljudi koje su se protezale od Skupštine, do samog pogreba - bio je to najveći sprovod u istoriji čovečanstva, nikada se nije toliko broj političara, predsednika i javnih ličnosti okupio na nekom sprovodu - seća se Lončar.
BONUS VIDEO
Drago
04.05.2022 13:36Čik nek napiše ko sme, Komentar???