Glumica Mirjana Majurec napustila nas je u 70. godini života nakon duge i teške bitke s karcinomom, a ovu tužnu vest potvrdili su članovi njenog pozorišta Gavella za Večernji.hr.
Mirjana Majurec preminula je jutros u 5.30 sati na Rebru gde je primljena pre sedam dana zbog pogoršanog zdravstvenog stanja.
Rođena je u Splitu 23. avgusta 1952. godine. Akademiju dramskih umetnosti završila je 1976. godine, a odmah nakon diplome zaposlila se u pozorištu Gavella, čija je bila stipendistkinja. Na daskama Gavelle prvi put nastupila je već 1973. godine u predstavi "Holderlin", a u matičnom pozorištu glumila je u još 26 predstava.
Osim toga odradila je i dosta predstava gostujući u drugim ustanovama.
Prva filmska uloga bila joj je u filmu "Psihopati" 1974. godine, a nakon nje gledali smo je između ostalog i u filmovima "Izbavitelj", "Kraljeva završnica", "Kad mrtvi zapjevaju" i "Ispod crte", a na televiziji smo je gledali u serijama "Kapelski kresovi", "U registraturi", "Grlom u jagode", "Nepokoreni grad", "Velo misto", a za ulogu Bibe u seriji "Naši i vaši" dobila je nominaciju za Nagradu hrvatskog glumišta.
Bila je supruga glumca Ivice Vidovića za kojeg se udala 1975, a s kojim je imala sina Luku. Deset godina kasnije udaje se po drugi put - za fudbalera Marka Mlinarića s kojim je otišla da žvii u Kanu gde je rodila drugog sina, Ivana. Početkom rata vraća se u Zagreb gde se od Mlinarića rastavlja 1995. godine.
Rak dojke dijagnosifikovan joj je u aprilu 2010. godine, a odmah je krenula s hemioterapijama.
- U mojem životu nema mesta za predaju pa tek sam se počela boriti. Izguraću te opake hemioterapije i vratiti se još snažnija svojim glumačkim obvezama - rekla je tada za ovaj list Majurec koja se ubrzo vratila glumi.
Međutim, bolest se vratila pre četiri godine. Lekarisu joj otkrili dve metastaze na jetri. Kada je saznala novu dijagnozu, glumica je na početku odlučila da tu informaciju zadrža za sebe i nije htela da opterećuje sinove Luku Vidovića i Ivana Mlinarića, a ni bliske prijatelje.
Rekla je da je tokom lečenja trpela teške nuspojave hemioterapije, zračenja i uzimanja brojnih lekova. Glumica je ispričala tada da je izgubila kosu, obrve i trepavice i da se ugojila skoro 20 kilograma i samim tim tonula dublje u depresiju.
Otkrijte rak na vreme
U Srbiji svakog dana 13 žena dobije dijagnozu karcinoma dojke. Ovo je ujedno i najčešći maligni tumor kod žena i vodeći uzrok prevremenih smrti kod žena.
Broj novoobolelih i umrlih iz godine u godinu raste, a u našoj državi se bolest i dalje najčešće otkriva u odmaklim fazama bolesti. Prema statističkim podacima, u Srbiji godišnje od raka dojke oboli oko 4.000, a bitku za život izgubi njih 1.600.
Faktori rizika dele u dve grupe - opšti i specifični.
Opšti su način života, gojaznost, nedostatak fizičke aktivnosti, pušenje, loše navike u ishrani itd. Dok su oni specifični pol, godine starosti i genetika. Kada se misli na pol, žene imaju 100 puta veću šansu da obolie. Na 100 žena dolazi jedan muškarac sa ovom bolešću.
Kada je reč o genetici, pozitivna porodična anamneza, rak dojke kod bliskog srodnika po ženskoj liniji, čini rizik za obolevanje dva puta većim nego kod žena koje je nemaju.
Nosioci mutacije gena BRCA 1 i BRCA 2 imaju od 50 do 85 odsto veće šanse za dobijanje karcinoma dojke, a od 20 do 40 odsto šanse za obolevanje od raka jajnika.
Ostali faktori rizika su kasni prvi porođaj (posle 30. godine), rana menstruacija (pre 12. godine) i kasna menopauza (posle 50. godine). Osim toga i dugotrajna upotreba oralnih kontraceptiva ili hormonskih stimulacija bilo koje vrste; zbog toga se one strogo koriste po preporuci lekara.
Simptomi raka dojke
Najčešći simptomi su primećeno otvrdnuće u dojci, koje je često bezbolno i zbog toga žene ne odlaze odmah kod lekara.
Kod raka dojke nije pravilo da boli, više bi trebalo da se žene zabrinu ako primete neku promenu, a ona ne boli. Krvavi iscedak iz bradavice, ali onaj koji se sam pojavi. Pored toga i promena oblika, veličine, boje dojke, naboranost kože dojke, crvenilo. Uvlačenje je čest znak, posebno ako je u donjem kvadrantu dojke. On je često neopažen, jer se taj deo slabije vidi.
Sa svešću da se od ove bolesti ne umire ukoliko se otkrije na vreme, shvatamo značaj prevencije raka dojke. Odlazite redovno na ultrazvuk i mamograf koji mogu da dijagnostikuju svaku promenu. Samopregled je jako bitan. Rano otkrivanje čvorića i promena uz dijagnostički pregled mogu vam spasiti život.
BONUS VIDEO
