Aranđelovdan, koji se slavi 21. novembra, jedna je od najčešćih krsnih slava u Srbiji. I dok se domaćini pripremaju za dolazak gostiju, svake godine ponovo se postavlja isto pitanje – da li za Svetog Arhangela Mihaila treba kuvati slavsko žito? U mnogim porodicama ono se ne priprema, jer su tako radili roditelji, babe i dede. Međutim, crkveno učenje kaže drugačije.
„Mi za Aranđelovdan nikada nismo kuvali žito, tako je ostalo od naših starih.“ Ovakvo objašnjenje često se može čuti u kućama koje slave Svetog Arhangela Mihaila. Mnogi veruju da je to ispravno, jer se za ovog arhangela kaže da je „živi svetac“.
Ipak, upravo u tom narodnom verovanju krije se zabuna koja se prenosi generacijama.
Zašto se veruje da za Aranđelovdan ne treba kuvati žito?
U narodu je rasprostranjeno mišljenje da se slavsko žito priprema samo za svetitelje koji su živeli na zemlji i umrli.
Pošto je Sveti Arhangel Mihailo, prema hrišćanskom učenju, bestelesno, duhovno biće koje nije prošlo kroz ljudsku smrt, mnogi su zaključili da njemu žito nije potrebno.
Tome je doprinela i činjenica da se kuvana pšenica koristi prilikom parastosa i pomena pokojnicima, pa je vremenom nastalo pogrešno uverenje da je žito namenjeno isključivo mrtvima.
Međutim, to nije njegovo značenje u pravoslavnoj tradiciji.
Patrijarh Pavle objasnio je šta zapravo predstavlja slavsko žito
O ovoj nedoumici govorio je i pokojni patrijarh Pavle u svojoj knjizi „Da nam budu jasnija neka pitanja naše vere“.
On je objasnio da se slavsko žito, odnosno koljivo, ne prinosi zato što je neki svetitelj umro, već u slavu Boga, u čast svetitelja kojeg porodica proslavlja i za pomen preminulih članova porodice.
Pšenično zrno ima posebno značenje u hrišćanstvu. Kada se poseje u zemlju, iz njega nastaje novi život. Zbog toga je žito simbol vaskrsenja i večnog života, a ne samo smrti.
Patrijarh Pavle naglašavao je da nema crkvenog razloga da se žito izostavlja za Svetog Iliju ili Svetog Arhangela Mihaila.
Dakle, za Aranđelovdan se priprema slavsko žito, isto kao i za druge krsne slave.
Šta ako porodica godinama nije spremala žito?
Mnogi domaćini ovaj običaj nisu namerno zanemarivali. Jednostavno su nastavili ono što su naučili od svojih roditelja, verujući da tako treba.
Zanimljivo je da je i patrijarh Pavle imao razumevanja za takve porodice. Smatrao je da ne treba insistirati da ljudi preko noći promene nasleđeni običaj, već da sveštenici treba strpljivo da im objašnjavaju njegovo pravo značenje.
Zato, ako u vašoj kući za Aranđelovdan do sada nije pripremano žito, važno je da znate da to nije crkveno pravilo, već narodni običaj koji se vremenom ustalio.
Suština slave nije u bogatoj trpezi, već u molitvi, zajedništvu porodice i poštovanju svetitelja koji se proslavlja. Slavski kolač, žito i vino imaju svoje mesto u toj tradiciji, a njihovo značenje mnogo je dublje od običaja koji se prenose s kolena na koleno.
Komentari (0)