Uz burek ćemo najčešće uzeti jogurt, uz vrelu proju mnogi će izabrati kiselo mleko, a uz krompir ili pitu dobro dođe i jedno i drugo.

Na prvi pogled razlika je jasna, jogurt pijemo, kiselo mleko jedemo kašikom.

Ali da li je to zaista sve?

Mnogi veruju da je kiselo mleko potpuno drugačiji proizvod i da je automatski „zdravije za stomak“, dok drugi misle da je to praktično isti proizvod samo u gušćem pakovanju.

Istina je negde između.

Kod nas se jogurt i kiselo mleko često prave od vrlo sličnih, pa čak i istih kultura bakterija mlečne kiseline. Ono što ih u velikoj meri razlikuje jeste način proizvodnje. Kod kiselog mleka fermentacija se obično odvija direktno u čašici u kojoj ga kupujemo, pa se stvara čvršća struktura. Kod jogurta se nakon fermentacije proizvod meša, zbog čega dobija onu poznatu tečnu konzistenciju.

Zato kada otvorite kiselo mleko ono uglavnom zadrži oblik i uzima se kašikom, dok jogurt možete odmah da sipate u čašu.

I upravo je to ona razlika koju mnogi ne znaju.

I jedno i drugo nastaje zahvaljujući bakterijama

Mleko samo po sebi nije ni jogurt ni kiselo mleko.

Da bi nastao fermentisani mlečni proizvod, u mleko se dodaju određene bakterijske kulture. One deo laktoze, odnosno mlečnog šećera, pretvaraju u mlečnu kiselinu. Zbog toga proizvod dobija karakterističan blago kiseo ukus, a mleko se zgušnjava.

Prema međunarodnom Codex standardu, klasični jogurt karakterišu kulture Streptococcus thermophilus i Lactobacillus delbrueckii subsp. bulgaricus.

Međutim, vrsta i kombinacija kultura mogu da zavise od proizvoda i proizvođača, pa nije loše da sledeći put okrenete čašicu i pročitate deklaraciju.

Da li je kiselo mleko zdravije od jogurta?

Ovde stvari postaju zanimljive, jer nema jednostavnog odgovora „ovo je bolje“.

I jogurt i kiselo mleko mogu biti dobar izvor proteina, kalcijuma i drugih hranljivih materija iz mleka.

Harvardova škola javnog zdravlja navodi da je jogurt izvor proteina, kalcijuma, fosfora i vitamina B grupe, dok fermentacija deo laktoze pretvara u mlečnu kiselinu. Zbog toga neke osobe koje teže podnose mleko mogu lakše podneti određene fermentisane mlečne proizvode, mada to nije isto kod svih ljudi.

Zato nije najvažnije samo da li na čašici piše „jogurt“ ili „kiselo mleko“.

Mnogo više pažnje obratite na ono što je unutra.

Pogledajte deklaraciju, a ne samo prednju stranu čašice

Ako proizvod svakodnevno jedete ili pijete, najjednostavniji izbor je obično obična varijanta bez mnogo dodataka.

Voćni i aromatizovani jogurti mogu sadržati dodat šećer, a pojedini proizvodi imaju i različite zgušnjivače ili druge dodatke. Harvard zato kao jednostavan izbor navodi običan jogurt sa mlekom i aktivnim kulturama.

I još jedna stvar često pravi zabunu.

Na svakoj čašici fermentisanog mleka ne treba automatski očekivati isti „probiotički“ efekat. Izraz probiotik odnosi se na određene žive mikroorganizme za koje je pokazana korist u odgovarajućoj količini. Sama činjenica da je neka namirnica fermentisana nije dovoljna da se svaki takav proizvod nazove probiotikom.

Šta onda izabrati?

Ako volite nešto što možete da popijete uz doručak ili ponesete na posao, jogurt je praktičniji.

Ako više volite gustu, kremastu teksturu koju možete da jedete kašikom uz proju, pitu ili kuvani krompir, verovatno ćete pre posegnuti za kiselim mlekom.

A kada govorimo o tome šta je „zdravije“, naziv proizvoda sam po sebi neće dati odgovor.

Pogledajte procenat mlečne masti, da li ima dodatog šećera, koje kulture sadrži i koliko vam sam proizvod prija.

Jer ponekad se najveća razlika između dve namirnice koje godinama držimo u frižideru ne krije u tome koja je bolja.

Nego u tome kako su napravljene.