Posezanje za ljuštilicom za povrće je mnogima prešla u naviku, ali uklanjanje kore voća i povrća može značiti gubitak nekih od najboljih delova namirnica.

Njihove kore često sadrže koncentrisane izvore vitamina, vlakana i antioksidanasa. To ne znači da ih ne treba ljuštiti, posebno ako je to jedini način da unesete preporučenih pet dnevnih porcija voća i povrća, ali postoji nutritivni kompromis.

Saznajte koje kore je vredno jesti, a koje baciti direktno u kompost. Takođe naučite kako pravilno oprati voće i povrće ukoliko planirate da pojedete koru.

Kore voća i povrća koje možete jesti

  • Jabuke i kruške: Kore jabuka i krušaka sadrže značajne količine vlakana i antioksidanasa, posebno kvercetina, antiinflamatornog polifenola koji može pomoći u smanjenju upala i podržati zdravlje srca i mozga. Ako ćete ih jesti sa korom, samo ih dobro operite pre toga.

  • Breskve, nektarine i šljive: Ne samo da je dlakava ili glatka kora koštunjavog voća u potpunosti jestiva, već sadrži vlakna i antioksidanase. Kao i kod jabuka i krušaka, dobro isperite voće pre jela.

  • Krompir i slatki krompir (batat): Kora krompira je dobar izvor vlakana i kalijuma. Dobro je istrljajte pod tekućom vodom i ostavite je prilikom pečenja ili pripreme krompira ili batata umesto da je uklanjate pre kuvanja. Uverite se da se krompir nije pokvario. „Krompir koji je u velikoj meri poprimio zelenu boju ili proklijao sadrži hemisjka jedinjenja (glikoalkaloide) koja mogu postati posebno izražena u kori, klicama i zelenim delovima, a ovi visoki nivoi mogu izazvati gastrointestinalne i neurološke simptome. To je stvarno pitanje bezbednosti hrane, a ne samo stvar ukusa“, kaže dr Indu Upadijaja za sajt Martha Stewart.

  • Šargarepa: Brzo trljanje je dovoljno za većinu šargarepa; ljuštenje je zapravo stvar lične preferencije u pogledu teksture, a ne nužnost ili bezbednost hrane.

  • Krastavci: Kora dodaje vlakna i dozu vitamina K. Ako je krastavac voštan, možete ga oprati i istrljati, ali je bezbedan za jelo.

  • Plavi patlidžan: Kora plavog patlidžana je jestiva i sadrži veliki deo antioksidanasa iz ovog povrća, uključujući nasunin, mada vrlo veliki ili stariji patlidžani mogu imati čvršću koru koju je najbolje oljuštiti.

  • Tikvice i žute tikvice: Zahvaljujući tankoj i mekoj kori, ove letnje tikvice ne zahtevaju ljuštenje.

  • Zimske tikve: Kore muskatne, delikata, honinut i slatke sferne tikve dovoljno omekšaju za jelo kada se tikva ispeče, ali ako su i posle kuvanja tvrde i vlaknaste, preskočite ih. Neke druge sorte tikvi, poput kaboče i Habarda, su suviše debele da bi bile ukusne — a špageti tikva je najtvrđa i najmanje privlačna od svih. Kore buter-tikve su negde u sredini; nekim ljudima pečena kora može biti ukusna, dok drugima neće.

  • Kivi: Uprkos dlakavoj teksturi, kora kivija je jestiva i dodaje dodatna vlakna i vitamin C voću, ali mnogi ljudi radije protrljaju ili oljuštite dlačice pre jela ili je izblendaju u smuti. Takođe, „kora kivija može izazvati svrab, peckanje ili alergijske reakcije kod osoba koje su alergične na kivi, imaju istoriju sindroma ukrštene alergije lateks-voće ili oralnog alergijskog sindroma“, kaže Dijana Gevara.

Kore koje ne bi trebalo da jedete

„Većina uobičajenih kora voća i povrća nisu nužno toksične ili štetne, već jednostavno gorke, žilave, teške za čišćenje ili teške za varenje“, kaže Gevara.

Krompir

„Dva izuzetka su ljuska aki voća i zelen ili preterano proklijao krompir. Konzumiranje velikih količina kora ova dva proizvoda može izazvati toksičnost.“

  • Kora avokada: Žilava, gorka i teška za varenje; nije toksična u malim količinama, ali nema nikakve koristi od njenog jela.

  • Kora banane: Tehnički jestiva kada se kuva, sirova kora banane je vlaknasta i gorka — i može sadržati ostatke pesticida.

  • Kora ananasa: Oštra je, vlaknasta i suštinski neprobavljiva, definitivno za preskakanje.

  • Mango: Iako je tehnički jestiv, kora manga je vlaknasta i može biti gorka, a sadrži urušiol — isto jedinjenje koje se nalazi u otrovnom bršljanu — što može izazvati reakciju na koži ili u ustima kod osetljivih osoba. „Ovo se smatra retkim, ali ako neko ima istoriju osetljivosti na otrovni bršljan, možda bi bilo dobro da koru manga oljušti nožem pre jela“, kaže Gevara.

  • Kore dinje i lubenice: Kore dinje i medne dinje su grube i uglavnom se ne jedu, iako meso neposredno ispod kore nosi najviše vlakana. Kora lubenice je izuzetak. Kada se oljušti njena čvrsta zelena spoljašnjost i skuva ili ukiseli, bela kora je jestiva. „Kora lubenice se može koristiti kao hrana, ali hrapava, mrežasta kora dinje predstavlja sasvim drugo pitanje bezbednosti hrane jer ta površina može da zadrži bakterije“, objašnjava Upadijaja.

Ako je kora povrća pljesniva, sluzava ili trula, treba je baciti bez obzira na vrstu, jer buđ može prodreti ispod vidljive površine.

Šta je sa korama citrusa?

Iako su kore pomorandže, limuna, limete i grejpfruta tehnički jestive, nećete zagristi u njih. Spoljni sloj sadrži koncentrisana ulja citrusa i ukus; obično se renda, a dobijena kora se dodaje u peciva, preliva ili koktele.

Kora

Beli sloj ispod je albedo, koji je izuzetno gorak; iako sadrži vlakna i korisna biljna jedinjenja, obično se izbegava. Ako želite da probate, kandirana kora je jedna od opcija. Kora se kuva sa šećerom, što smanjuje gorčinu.

Kako oprati voće i povrće kada jedete koru

  • Operite sve namirnice pod čistom, tekućom vodom neposredno pre jela ili kuvanja — uključujući i namirnice označene kao organske, koje nisu izuzete od ostataka pesticida ili drugih kontaminanata.

  • Za čvrsto voće i povrće kao što su krompir, šargarepa ili krastavci, možete koristiti čistu četku za pranje povrća kako biste lakše uklonili prljavštinu ili ostatke iz udubljenja.

  • Izbegavajte sapun, deterdžente ili komercijalna sredstva za pranje voća i povrća; obična voda i, gde je prikladno, ribanje jesu ono što stručnjaci za bezbednost hrane uglavnom preporučuju. „Utvrđeno je da ispiranje voća i povrća pod tekućom vodom pomaže u uklanjanju ostataka pesticida“, kaže Gevara. „Radi još efikasnijeg uklanjanja pesticida, pokazalo se da je efikasno i kratko potapanje u razblaženu sodu bikarbonu ili sirće.“

  • Operite voće i povrće čak i ako planirate da ga oljuštite. Sečenje neopranih namirnica može preneti bakterije ili ostatke sa površine kore u meso pomoću noža. „Studije sa dinjom su pokazale prenos organizama kao što su Salmonella i Listeria sa kore na meso tokom sečenja“, objašnjava Upadijaja.

 

Bonus video:

Video