Ideja je jednostavna: jaje se stavi u zemlju, gde vremenom počinje da se razgrađuje, a organska materija se postepeno vraća u zemljište. Zvuči kao besplatno đubrivo iz kuhinje, ali priča je ipak malo složenija. Ako želite da isprobate ovaj trik u septembru, važno je da znate šta zaista možete da očekujete i zašto su ljuske od jaja zapravo mnogo zanimljiviji deo cele priče.

ŠTA SE DEŠAVA KADA ZAKOPATE JAJE?
Sirovo jaje u zemlji ne deluje kao magično đubrivo koje će preko noći pokrenuti rast biljaka. Belance i žumance se vremenom razgrađuju zahvaljujući mikroorganizmima u zemljištu, pri čemu se hranljive materije postepeno oslobađaju. Međutim, količina hranljivih materija iz jednog jajeta nije dovoljna da zameni kvalitetan kompost ili odgovarajuće đubrivo. Zato ovaj trik treba posmatrati više kao način iskorišćavanja organskog otpada nego kao tajnu formulu za bujnu baštu. Ako jaje ipak želite da zakopate, nemojte ga stavljati tik ispod površine. Tokom razgradnje može da se pojavi neprijatan miris, a on može privući životinje.

Takođe, nema potrebe da kopate duboko pored već razvijene biljke samo da biste ubacili jaje. Time biste mogli da oštetite koren, pa je kod postojećih biljaka mnogo razumnije koristiti proverene načine prihrane.

ljuske od jajeta

LJUSKA JE MNOGO ZANIMLJIVIJA
Ako želite da iz kuhinje izvučete nešto korisno za baštu, nemojte bacati ljuske od jaja. One najvećim delom sadrže kalcijum-karbonat, ali postoji jedna važna stvar koju mnogi preskaču: ljuska se u zemljištu razgrađuje prilično sporo. Zato nema mnogo koristi od toga da nekoliko velikih komada samo bacite oko biljke. Mnogo je bolje da ljuske osušite i dobro usitnite. Što su sitnije, veća je površina koja može da dođe u kontakt sa zemljištem i proces razgradnje može biti efikasniji. Usitnjene ljuske možete dodati kompostu ili zemljištu, ali ni tada ne očekujte trenutni rezultat.

DA LI LJUSKE TERAJU  PUŽEVE?
Jedan od najpoznatijih saveta jeste da se oko biljaka napravi krug od izlomljenih ljuski kako bi se puževima otežalo kretanje. Zvuči logično, ali u praksi se ne treba oslanjati samo na ovaj trik. Naročito posle kiše ili zalivanja, ljuske nisu pouzdana barijera koja će rešiti problem sa puževima. Ako su puževi ozbiljna napast u bašti, bolje je kombinovati više proverenih metoda zaštite nego očekivati da će ih nekoliko oštrih komadića ljuske zaustaviti.

A ŠTA JE SA PARADAJZOM?
Još jedan čest savet jeste da se ljuske jaja koriste kada paradajz dobije tamnu i ulegnutu fleku na dnu ploda, odnosno kada se pojavi vršna trulež. Iako je ovaj problem povezan sa kalcijumom, to ne znači automatski da ga u zemlji nema dovoljno. Biljka može imati problem sa njegovim usvajanjem i transportom, a važnu ulogu može imati i neredovno zalivanje. Zato nemojte odmah zatrpavati paradajz ljuskama. Mnogo je važnije da zemljište bude ravnomerno vlažno i da se pre dodavanja bilo kakvog đubriva utvrdi šta biljci zaista nedostaje.

TRIK IZ KUHINJE, ALI BEZ ČAROLIJE
Zakopavanje jajeta može biti zanimljiv baštenski eksperiment, naročito ako volite da organski otpad iskoristite na različite načine. Ipak, jedno jaje neće napraviti čudo u zemljištu. Ako želite da svojoj bašti zaista pomognete, mnogo više pažnje posvetite kvalitetu zemljišta, kompostu, pravilnoj prihrani i zalivanju. A kada sledeći put razbijete jaje, nemojte tako brzo baciti ljusku u kantu. Dobro je osušite i usitnite, upravo ona može imati mnogo praktičniju ulogu u bašti nego što na prvi pogled izgleda.