Jagode su sinonim proleća – crvene, sočne, mirisne i prepune vitamina. Sadrže obilje antioksidanasa, vitamina C, vlakana i minerala koji pomažu u jačanju imuniteta, poboljšavaju varenje i čiste organizam od toksina. Međutim, koliko god bile zdrave za većinu, postoji grupa ljudi koja bi trebalo da bude veoma oprezna – ili da ih u potpunosti izbegava!
Jagode spadaju u najčešće alergene među voćem. Osobe koje su sklone alergijama, posebno one koje već imaju alergiju na polen breze, mogu doživeti unakrsnu reakciju. Simptomi mogu biti od blagih (svrab u ustima, osip, kijanje) do ozbiljnih (otežano disanje, oticanje usana i jezika). U najtežim slučajevima, može doći i do anafilaktičkog šoka – stanja koje zahteva hitnu medicinsku pomoć.
Problemi sa bubrezima
Zbog visokog sadržaja kalijuma i oksalata, jagode nisu najbolji izbor za osobe koje imaju oboljenja bubrega ili bubrežne kamence. Oksalati mogu doprineti stvaranju novih kamenaca i dodatno opteretiti bubrege, što može pogoršati stanje kod ovih pacijenata.
Pazite ako uzimate lekove za razređivanje krvi
Jagode sadrže salicilate – prirodne supstance slične aspirinu. Kod osoba koje uzimaju lekove za razređivanje krvi (kao što su varfarin ili aspirin), konzumacija većih količina jagoda može pojačati efekat leka i povećati rizik od krvarenja.
Kod osetljivog želuca – ne baš idealne
Iako su bogate vlaknima, jagode mogu kod nekih izazvati nadutost, bolove u stomaku ili dijareju. Ako imate sindrom iritabilnog creva (IBS) ili druge gastrointestinalne probleme, jagode bi trebalo jesti pažljivo i u manjim količinama.
