April je idealno vreme za sadnju mnogih vrsta povrća, posebno u primorskim krajevima, gde su temperature više nego u unutrašnjosti, a zemljište se brže zagreva. Blaga klima omogućava raniju setvu i sadnju, pa možete uživati u svežem povrću već početkom leta.
U ovom vodiču donosimo spisak povrća koje možete saditi u aprilu, uz savete za uspešan uzgoj.
SVAKA ŽENA TREBA DA ZNA

BAKLAVA ČIZKEJK Fenomenalna poslastica od koje će vam poći voda na usta, za sve prilike

AJMOKAC SA SPANAĆEM I PILETINOM Rapsodija ukusa u svakom zalogaju, za ručak koji se pamti

NEODOLJIVI KOLAČ SA PISTAĆIMA Osvežavajući desert kao osmišljen za proleće, bićete oduševljeni
Priprema zemljišta
Zemljište je često je siromašno humusom, pa ga je dobro obogatiti kompostom ili stajskim đubrivom. Takođe, preporučuje se dodavanje peska ili ilovače ako je zemljište previše glinovito kako bi se poboljšala drenaža.
Kopanje i riljenje zemljišta na dubini od 20 do 30 cm omogućava bolje ukorenjavanje biljaka i dobru prozračenost.
Malčiranje i redovno dodavanje humusa pomaže u očuvanju vlažnosti zemljišta, što je ključno za uspešan rast povrća u toplijim i sušnijim krajevima.
Primorske bašte često su izložene jakim vetrovima, koji mogu oštetiti osetljivije biljke poput paradajza i paprike. Preporučuje se sadnja uz zaštitne ograde, prirodne prepreke poput žbunja ili korišćenje mreža za zaštitu od vetra.
U toplijim krajevima zemljište se brzo isušuje, pa je potrebno redovno zalivanje, posebno tokom sušnih perioda.
Preporučuje se korišćenje sistema "kap po kap" kako bi se smanjilo isparavanje i optimizovala potrošnja vode. Dodatno, zalivanje ujutru ili uveče smanjuje gubitak vode isparavanjem tokom najtoplijeg dela dana.
Malčiranje organskim materijalima, poput slame ili suve trave, pomaže u zadržavanju vlage i sprečava pregrevanje zemljišta.
Kišnica je idealna za zalivanje jer ne sadrži hlor i bolje odgovara biljkama. Ako je moguće, preporučuje se postavljanje rezervoara za skupljanje kišnice kako biste obezbedili dodatne količine vode tokom sušnih perioda.
Mahunarke i tikvenice
Pasulj – U primorju se može saditi već početkom aprila jer se temperatura zemljišta brzo podiže.
Boranja – Zbog toplije klime, brže niče i ranije daje plodove.
Tikvice – Sade se direktno u baštu krajem aprila jer u primorskim krajevima nema opasnosti od mraza.
Krastavci – Mogu se sejati u zatvorenom početkom aprila, a krajem meseca se presađuju u baštu.
Lubenica i dinja – U primorju se sade već krajem aprila jer toplija klima podstiče brži rast.
Plodored i kombinovana sadnja
Plodored, odnosno smena kultura na istom zemljištu svake godine, pomaže u očuvanju plodnosti zemljišta i smanjenju rizika od bolesti i štetočina. Na primer, nakon uzgoja paradajza ili paprike preporučuje se sadnja mahunarki (pasulj, grašak) koje obogaćuju zemljište azotom.
Kombinovana sadnja, tj. sadnja biljaka koje se međusobno pomažu, dodatno poboljšava uspeh uzgoja. Na primer, bosiljak posađen pored paradajza poboljšava ukus i odbija insekte, dok sadnja šargarepe i luka zajedno smanjuje prisustvo štetočina zbog jakih mirisa.
Povrće koje zahteva više hranljivih materija, kao što su paradajz i tikvice, treba redovno prihranjivati organskim đubrivima, poput komposta ili tečnog đubriva od koprive, radi boljeg rasta i većeg prinosa.
U primorju su česti problemi s lisnim vašima, puževima i gusenicama. Prirodne metode zaštite uključuju biljke poput nevena koje odbijaju štetočine, sadnju belog luka i crnog luka među povrćem, kao i korišćenje koprive kao prirodnog insekticida.
Puževi se mogu kontrolisati zamkama sa pivom, pepelom ili piljevinom. Gusenice se mogu uklanjati ručno ili koristiti rastvor od čili paprike i belog luka kao prirodni repelent.
Povrće koje se seje direktno u baštu
Šargarepa – Može se sejati već početkom aprila. Najbolje uspeva u rahloj i dobro dreniranoj zemlji.
Peršun – Sporo niče, ali u toplijem zemljištu brže raste. Redovno zalivanje je važno.
Rotkvice – Zahvaljujući toploj klimi, beru se već za tri nedelje. Odlične za ranu prolećnu berbu.
Blitva – Jedna od važnijih biljaka u primorskoj ishrani. Seje se direktno, a berba počinje za nekoliko nedelja.
Salata – U primorju uspeva tokom celog proleća. Seje se svakih nekoliko nedelja za stalnu berbu.
Grašak – Može se sejati početkom aprila i dobro uspeva zbog povoljnih temperatura.
Povrće koje sadimo kao rasad
Paradajz – Sadi se u baštu već sredinom aprila, naročito ako se zaštiti od mogućih hladnih noći.
Paprika – Zahteva toplije vreme, ali u primorju se može saditi već krajem aprila.
Plavi patlidžan – Voli toplotu i mnogo sunca, što primorska klima pruža.
Kupusnjače (kupus, kelj, brokoli, karfiol) – Sade se početkom aprila jer podnose niže temperature, ali je važno redovno zalivanje.
Crni i beli luk – Najbolje uspevaju u dobro dreniranom zemljištu, a toplija klima doprinosi njihovom bržem razvoju.