Istraživači su identifikovali određenu tačku u srednjim godinama kada naše moždane ćelije pokazuju prve znakove propadanja, navodi PNAS.
Taj uzrast, na osnovu skeniranja mozga i testova na 19.300 osoba, u proseku je oko 44 godine. Degeneracija počinje da se primećuje već tada, pre nego što dosegne najveću stopu u 67. godini. Kad dođemo do 90. godine, starenje mozga se usporava.
SVAKA ŽENA TREBA DA ZNA
CRVENI ROLAT Neodoljivo predjelo koje prvo nestane sa slavske trpeze, a ukusa koji priča priče
BAJADERA BOMBICE Omiljeni desert na drugačiji način, prste da poližete
SARME IZ RERNE Slasne i preukusne, postaće vaš novi omiljeni način spremanja
Prema timu koji stoji iza nove studije, pod vođstvom istraživača sa Univerziteta Stony Brook u SAD-u, rezultati bi mogli biti od pomoći u pronalaženju načina za očuvanje boljeg zdravlja mozga u kasnijim fazama života.
"Razumevanje kada i kako se starenje mozga ubrzava daje nam strateške vremenske tačke za intervenciju", kaže neuronaučnica Lillijen Mujica Parodi, a prenosi Science Alert.
Shutterstock
Tim je takođe uspeo da identifikuje potencijalni glavni pokretač ovog pada: neuronsku otpornost na insulin. Rezultati sugerišu da kako naš mozak stari, insulin ima smanjen učinak na neurone, što znači da se manje glukoze uzima kao energija, a to onda počinje ometati moždane signale.
Ovu ideju da metabolizam utiče na starenje mozga podupire genetska analiza koju su proveli istraživači. Aktivnost povezana s proteinom GLUT4 koji apsorbuje glukozu i proteinom koji prenosi masti APOE odgovara znakovima istrošenosti mozga.
"U srednjim godinama neuroni su metabolički pod stresom zbog nedovoljne količine goriva; bore se, ali su i dalje održivi", kaže Mujica Parodi.
Shutterstock
"Stoga, osiguravanje alternativnog goriva tokom ovog kritičnog perioda može pomoći u ponovnom uspostavljanju funkcije. Međutim, u kasnijim godinama, produženo izgladnjivanje neurona moglo bi uzrokovati niz drugih fizioloških učinaka koji intervenciju čine manje učinkovitom", ističe naučnica.
Istraživači su testirali hipotezu sa grupom od 101 osobe koja je dobijala dodatke ketona, za koje se čini da povećavaju osetljivost na insulin u moždanim ćelijama i potiskuju metabolička oštećenja. Degradacija mozga se stabilizovala nakon uzimanja ketonskih dodataka, s najvećim dobrobitima uočenim kod osoba uzrasta od 40 do 59 godina. To sugeriše da bi tretman ove vrste mogao delovati, ali vreme će biti od presudne važnosti.
Video:
