Miholjsko leto, poznato i kao zlatna jesen, karakterišu stabilno vreme i prijatne temperature, zbog čega ovaj period mnogima prija i pozitivno utiče na raspoloženje.

Specijalista opšte medicine dr Radmila Šehić navodi da miholjsko leto predstavlja svojevrsnu „tampon zonu“ između godišnjih doba, odnosno period odmora i komfora koji bi trebalo iskoristiti.

Prema njenim rečima, ovakvi vremenski uslovi mogu povoljno delovati na vitalnost, raspoloženje, imunitet i otpornost organizma.

Doktorka objašnjava da su poslednjih godina vremenske promene i oscilacije između godišnjih doba sve izraženije, pa miholjsko leto danas predstavlja jedan od retkih perioda koji podseća na nekadašnje postepene i prijatne prelaze iz jednog godišnjeg doba u drugo.

Dr Šehić ga opisuje kao završetak zlatne jeseni i uvod u kasnu jesen, sa stabilnijim i prijatnijim vremenskim uslovima.

- Nema onog sunca letnjeg tipa, koje može da dovede do neugodnosti, od kog moramo i da se malo zaštitimo. Nema velikih poplavnih kiša, koje se dešavaju u proleće. Dakle, tokom miholjskog leta sve je umireno, ublaženo i to vrlo blagorodno deluje na celokupan ljudski organizam - kaže dr Radmila Šehić za "Blic zdravlje".

Kako zlatna jesen blagorodno deluje na organizam

Ona objašnjava da miholjsko leto deluje najpre povoljno na mozak i na njegovo funkcionisanje, u smislu održavanja dobrih psihosomatskih funkcija čitavog tela.

- Šetnje, koje su uvek dobrodošle, ne škode, i ne izazivaju dehidrataciju, osim ako se neko ne kreće forsirano, pa se pregreva. Nema preznojavanja kao leti, kad čovek šeta, pa se čak i ranim jutarnjim satima zamori i, takoreći, dahće. Tokom miholjskog leta toga nema. Okruženje, sama priroda, podiže imunitet. Sam pogled na pozlaćeno drveće i prirodu - kaže dr Radmila Šehić za "Blic zdravlje".

Miholjsko leto pomaže organizmu da se odmori i dodaje da je miholjsko leto i po temperaturi idealno.

- Uglavnom se u toku miholjskog leta održava spoljašnja temperatura oko 20 stepeni Celzijusovih, retko kada bude mnogo niža ili baš značajno viša. To je idealna temperatura koja pomaže organizmu da se odmara. Tada on ne troši resurse da se angažuje u smislu rashlađivanja ili utopljavanja tela, odnosno u smislu vazodilatacije ili vazokonstrikcije krvnih sudova na periferiji, dakle na koži, a što se dešava u svim drugim godišnjim dobima.

- Preko leta vazodilatacija je prirodna zbog visoke temperature i pada krvnog pritiska. U zimskim mesecima dolazi do vazokonstrikcije ili skupljanja, da se sačuva toplota tela, i samim tim dolazi do skoka krvnog pritiska. U miholjskom letu od toga, praktično, nema ništa - objašnjava doktorka Šehić.