Vest o smrti majke i ćerke iz Sarajeva tokom odmora u Dobrim Vodama potresla je region. Prema informacijama „Avaza“, 45-godišnja Šejla Velija i njena 22-godišnja ćerka Džejna preminule su 28. avgusta, u razmaku od oko sat vremena. Izvori tog lista navode da se obducent preliminarno izjasnio da je kod obe došlo do srčanog zastoja.

Važno je, međutim, razumeti šta ta formulacija znači. Srčani zastoj nije isto što i srčani udar, niti sam po sebi objašnjava šta ga je izazvalo. Kod srčanog zastoja srce iznenada prestaje efikasno da pumpa krv, čovek gubi svest i prestaje normalno da diše. Srčani udar, s druge strane, nastaje kada se blokira dotok krvi u deo srčanog mišića, mada srčani udar može da dovede do srčanog zastoja.

U slučaju majke i ćerke iz Sarajeva zasad ne bi trebalo nagađati šta je dovelo do zastoja kod obe žene. Objavljena informacija je preliminarna i ne daje odgovor na pitanje o osnovnom uzroku. Njihova tragedija, međutim, ponovo otvara veoma važno pitanje: da li bismo znali da prepoznamo srčani zastoj ako bi se neko srušio pored nas?

Srčani zastoj često ne daje vremena za razmišljanje

Za razliku od mnogih bolesti kod kojih simptomi traju satima ili danima, srčani zastoj može da izgleda zastrašujuće naglo. Osoba može da razgovara sa vama, a nekoliko trenutaka kasnije da se sruši i više ne reaguje. Američko udruženje za srce navodi dva najvažnija znaka: iznenadni gubitak svesti i odsustvo normalnog disanja.

I ovde postoji jedna stvar koju ljudi često pogrešno protumače. Osoba čije je srce stalo može da pravi povremene pokrete kao da hvata vazduh, da krklja ili duboko uzdiše. To takozvano agonalno disanje nije normalno disanje i ne znači da treba čekati da se osoba „povrati“. Upravo pogrešno prepoznavanje tog hvatanja vazduha jedan je od razloga zbog kojih se sa reanimacijom kasni.

Zato, ako se neko iznenada sruši, pozovete ga, protresete ili potapšete po ramenima, a on ne reaguje i ne diše normalno ili samo hvata vazduh, treba pretpostaviti da se radi o srčanom zastoju i reagovati odmah. Laik ne treba da gubi dragocene minute pokušavajući da pronađe puls.

Šta uraditi ako se neko sruši pred vama

Prvo pozovite hitnu pomoć ili zamolite nekoga pored vas da to odmah uradi. Ako ste sami, uključite zvučnik na telefonu kako biste mogli da slušate uputstva dispečera dok pomažete osobi.

Zatim osobu položite na leđa na čvrstu podlogu i počnite snažno i brzo da pritiskate sredinu grudnog koša. Preporučena brzina je oko 100 do 120 pritisaka u minuti, a kod odrasle osobe grudni koš treba potisnuti približno pet centimetara i nakon svakog pritiska pustiti da se potpuno vrati. Ne prekidajte bez potrebe.

Ako niste obučeni za reanimaciju, kod odrasle osobe možete da radite samo neprekidne kompresije grudnog koša. Ako znate klasičnu reanimaciju, primenjuje se odnos od 30 kompresija i dva udaha. Nastavlja se sve dok osoba ne počne normalno da diše ili da se pomera, dok ne stigne hitna pomoć ili dok drugi obučeni spasilac ne preuzme.

Ako se u blizini nalazi AED, automatski spoljašnji defibrilator, donesite ga što pre. Uređaj je napravljen tako da glasovnim i vizuelnim uputstvima vodi korisnika kroz postupak i neće preporučiti električni šok ako ritam srca za to nije pogodan. Za njegovo korišćenje nije neophodno medicinsko obrazovanje.

Nemojte čekati „da vidite hoće li mu biti bolje“

Kod srčanog zastoja nema vremena za čekanje. Bez cirkulacije mozak i drugi organi veoma brzo ostaju bez kiseonika. Upravo zato su poziv hitnoj pomoći, rana masaža srca i što ranija upotreba defibrilatora ključni koraci koji mogu da povećaju šansu da čovek preživi. Američko udruženje za srce navodi da pravovremena reanimacija prolaznika može udvostručiti ili čak utrostručiti šansu za preživljavanje.

Najgora greška je stajati pored osobe i čekati jer niste sigurni da li zaista treba početi reanimaciju. Stručnjaci upravo zbog toga poručuju da je prag za započinjanje CPR-a nizak: ako je osoba bez svesti i ne diše normalno, bolje je početi nego izgubiti dragocene minute.

Postoje li simptomi pre nego što srce stane?

Ponekad ne postoje nikakvi. Srčani zastoj može nastupiti potpuno iznenada, čak i kod osobe koja do tog trenutka nije znala da ima problem sa srcem. Ipak, kod nekih ljudi prethodno se mogu javiti bol ili nelagodnost u grudima, nedostatak vazduha, izrazita slabost, ubrzano ili nepravilno lupanje srca, vrtoglavica ili osećaj da će se onesvestiti.

Nijedan od tih simptoma sam za sebe ne znači da će doći do srčanog zastoja, jer ih mogu izazvati brojna druga stanja. Ali nov ili jak bol u grudima, ozbiljno otežano disanje, nesvestica ili snažne palpitacije praćene vrtoglavicom i slabošću nisu simptomi koje treba „preležati“ kod kuće. U takvoj situaciji treba odmah potražiti medicinsku pomoć.

Tragedija koja se dogodila porodici iz Sarajeva posebno je potresna zbog godina preminulih i činjenice da su majka i ćerka izgubile život u vrlo kratkom vremenskom razmaku. Ali iz takvih događaja vredi izvući jednu praktičnu stvar koju bi svako trebalo da zna: čovek koji se iznenada sruši, ne reaguje i ne diše normalno ne sme da ostane samo da leži dok čekamo pomoć. Poziv hitnoj pomoći i kompresije grudnog koša počinju odmah.