Koliko nas je bar jednom poseglo za brzom hranom uz opravdanje da „jedan obrok ne može ozbiljno da naškodi“? Upravo tu naviku dovodi u pitanje nutricionista Luis Zamora, koji je u televizijskoj emisiji „Y ahora Sonsoles“ otvoreno govorio o tome koliko nam tačno minuta života mogu „oduzeti“ pojedine namirnice – uključujući i naizgled bezazlen čizburger.

Zamora je upozorio na snažan uticaj ultra-prerađene hrane na zdravlje i životni vek, ističući da posledice ovakve ishrane nisu samo dugoročne i apstraktne, već da se mogu izraziti vrlo konkretnim brojkama.

Naučni dokazi: veza sa ozbiljnim bolestima

Većina ljudi zna da ultra-prerađena hrana, poput smrznutih pica, instant nudli ili gotovih jela iz mikrotalasne, ne spada u zdrave izbore. Međutim, pravi razmeri njenog uticaja na dužinu života postaju jasni tek kada se sagledaju rezultati naučnih istraživanja.

Prema preglednoj studiji objavljenoj 2024. godine u uglednom British Medical Journalu, ultra-prerađena hrana povezana je sa nizom ozbiljnih zdravstvenih problema – od bolesti srca i krvnih sudova, preko poremećaja mentalnog zdravlja, do dijabetesa tipa 2. Uprkos tim saznanjima, podaci američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) pokazuju da je između 2021. i 2023. godine čak 53 odsto dnevnog kalorijskog unosa odraslih dolazilo upravo iz ovakve hrane.

Koliko minuta života „uzima“ brza hrana?

Ključno pitanje glasi: koliki je stvarni efekat jednog obroka brze hrane na naš životni vek? Pozivajući se na istraživanje naučnika sa Univerziteta u Mičigenu, Zamora je izneo precizne procene koje su mnoge iznenadile.

„Jedan hot-dog u proseku skraćuje očekivani životni vek za oko 36 minuta. Bezalkoholna pića, čak i ona bez šećera, oduzimaju približno 12 minuta života. Čizburger odnosi oko devet minuta, dok slanina i drugo prerađeno crveno meso po porciji mogu skratiti život i do šest minuta“, naveo je Zamora.

Iako devet minuta može delovati beznačajno kada se posmatra ceo životni vek, stručnjaci upozoravaju da se ovaj gubitak brzo sabira ukoliko se ultra-prerađena hrana konzumira redovno.

Kako su nastale ove procene?

Iza ovih podataka stoji detaljna analiza koju su sproveli istraživači Katerina Stilijanou i Olivije Žolije. Oni su analizirali veliki broj namirnica, proučavali njihov sastav i procenjivali potencijalne koristi i štetne efekte po zdravlje.

Na osnovu toga razvijen je takozvani „Zdravstveni nutritivni indeks“ – alat koji pokazuje koliko minuta zdravog života možemo izgubiti ili dobiti konzumiranjem jedne porcije određene hrane. Na taj način apstraktni pojmovi o zdravoj i nezdravoj ishrani pretočeni su u konkretne, vremenski merljive pokazatelje.

Hrana koja može da produži život

Istraživanje, međutim, donosi i optimističnu poruku. Postoje namirnice koje, prema istim kriterijumima, mogu doprineti dužem i zdravijem životu.

Među najkorisnijima su orašasti plodovi i semenke. Konzumacija porcije od 30 grama orašastih plodova ili semenki povezuje se sa dobitkom od čak 25 minuta zdravog života.

Umerenost – ključ dugovečnosti

Na početku nove godine, stručnjaci naglašavaju da je najvažnija poruka – umerenost. Studija pokazuje da bi zamena samo 10 odsto dnevnog kalorijskog unosa iz govedine i prerađenog mesa voćem i povrćem mogla da produži životni vek za procenjenih 48 minuta.

Iako ove brojke nisu sudbina zapisana unapred, one jasno poručuju da svakodnevni izbori koje pravimo na tanjiru imaju stvaran i merljiv uticaj na naše zdravlje i dužinu života.