Mnogi su već sklonili alat, sredili baštu i rešili da do proleća ništa više ne sade. Međutim, ako zemlja još nije smrznuta, novembar može da bude odlična prilika da posadite povrće koje će vas na proleće obradovati ranije nego što očekujete.

Ako imate makar mali komad bašte, nemojte žuriti da završite sve poslove za ovu godinu. Dok vi mislite da je sezona gotova, neke biljke tek čekaju pravi trenutak da završe u zemlji.

Beli luk, šargarepa, peršun, spanać i mirođija mogu da se sade ili seju i tokom novembra. A ako ste planirali da na proleće imate više cveća u dvorištu, još možete da posadite i lale, narcise i krokuse.

Samo treba znati šta se sadi odmah, a sa čim je bolje sačekati da zahladni.

Šargarepu i peršun posejte sada, a na proleće će sami krenuti

Možda zvuči neobično sejati povrće pred zimu, ali upravo u tome je poenta.

Kada posejete šargarepu ili peršun u hladnu zemlju, seme će tu sačekati proleće. Čim otopli i stvore se dobri uslovi, počeće da niče, često pre nego što uopšte stignete da pripremite baštu za prolećnu setvu.

Na ovaj način, u povoljnim uslovima, prvo povrće može da stigne dve do tri nedelje ranije nego posle uobičajene prolećne setve.

Ipak, nemojte da žurite ako je novembar neobično topao. Seme bi moglo da proklija prerano, a onda bi mlade biljke strada­le od mraza.

Najbolje je sejati kada se zemlja već dobro ohladila, a ne očekuje se duži period toplog vremena.

Za ovu setvu izaberite sunčano mesto na kojem se voda ne zadržava posle kiše.

Mirođija i spanać takođe mogu da prezime u bašti

Ako volite svežu mirođiju uz krompir ili u čorbama, možete da je posejete i sada.

Seme će sačekati povoljne uslove, pa uz malo sreće već u aprilu možete imati prve zelene listiće.

Slično važi i za spanać, ali birajte sorte koje dobro podnose hladnoću. Spanać može da prezimi i kao mlada biljka, pa da nastavi da raste čim se vreme prolepša.

Kod jesenje setve računajte da neće svako seme preživeti zimu. Zato ga posejte nešto gušće nego što biste to uradili u proleće.

Beli luk je jedan od najboljih izbora za novembar

Ako postoji nešto što mnogi ljudi u Srbiji tradicionalno sade pred zimu, onda je to beli luk.

Za sadnju odvojte zdrave, krupne čenove i stavite ih u zemlju tako da šiljati deo bude okrenut nagore.

Sadite ih na dubinu od oko pet centimetara, uz dovoljno razmaka da biljke imaju mesta da rastu.

Beli luk će tokom hladnijeg perioda razvijati koren, a na proleće će nastaviti da raste.

Možete da posadite i crni luk iz arpadžika koji je namenjen jesenjoj sadnji. Tako ćete ranije imati mladi luk za salatu.

Niste stigli da posadite voćke? Još imate vremena

Dok zemlja nije smrznuta, mogu se saditi i pojedine voćke.

Jabuke, kruške, šljive i višnje, kao i ribizle, ogrozd i maline, mogu se saditi u kasnu jesen, naročito kada su sadnice već odbacile lišće.

Važno je da zemlja nije zaleđena ni natopljena vodom.

Pre sadnje stavite koren sadnice u vodu na nekoliko sati, a zatim iskopajte dovoljno široku rupu da korenje može lepo da se raširi.

Kada zatrpate koren zemljom, dobro zalijte sadnicu, čak i ako je prethodnih dana padala kiša.

Sa breskvama i kajsijama ipak budite oprezniji. U hladnijim krajevima, posebno ako se najavljuje oštra zima, sigurnije je sačekati proleće.

Posadite lale i narcise, pa ćete na proleće imati dvorište puno cveća

Ako ste u nekoj kesi zaboravili lukovice lala ili narcisa, ne morate odmah da ih bacite.

Dok zemlja može da se kopa, još postoji mogućnost da ih posadite.

Birajte samo zdrave i čvrste lukovice. One koje su mekane, ubuđale ili istrulele nisu dobar izbor.

Jednostavno pravilo je da lukovicu posadite na dubinu koja je otprilike dva do tri puta veća od njene visine.

Ako je zemlja teška i stalno mokra, izaberite mesto sa boljim oticanjem vode, jer lukovice mogu da istrule.

Osim lala i narcisa, u novembru možete posaditi i krokuse i visibabe.

I neko cveće možete da posejete pred zimu

Ne morate sve da ostavite za mart i april.

Neven, različak, kalifornijski mak i obični poljski mak spadaju među vrste koje mogu da se seju direktno u baštu tokom hladnijeg dela godine.

Dovoljno je da pripremite zemlju, uklonite korov i posejete seme na odgovarajuću dubinu.

Kada dođe proleće, biljke će početi da niču čim im vremenski uslovi to dozvole.

Imajte samo u vidu da uspeh jesenje setve zavisi od vrste cveća, zime i zemljišta. Zato je dobro sačuvati malo semena i za proleće.

Kako da zaštitite ono što ste posadili

Najveći problem za mlade biljke nije uvek sneg. Često je opasniji jak mraz kada nema snežnog pokrivača koji bi zaštitio zemlju.

Zato oko tek posađenih biljaka možete staviti sloj suvog lišća, slame ili kore drveta.

Ruže i osetljivije mlade žbunove zaštitite tako što ćete oko njihovog donjeg dela nagrnuti malo zemlje ili komposta.

Za biljke kojima je potrebna dodatna zaštita možete koristiti i beli agrotekstil, odnosno onu laganu belu tkaninu kojom se prekrivaju biljke.

Nemojte ih pokrivati običnom plastičnom folijom koja ne propušta vazduh, jer se ispod nje može zadržavati previše vlage.

Najvažnije je da ne sadite u smrznutu zemlju i da pratite vremensku prognozu.

Ako su dani još blagi, a zemljište može normalno da se obrađuje, novembar ne mora da znači kraj radova u bašti.

Naprotiv, ono što sada posadite može da vam uštedi dosta posla na proleće, a možda ćete baš zahvaljujući tome prvi u komšiluku brati mladi luk, mirođiju ili spanać.